PODIJELI

Izvor: Vijesti

Ceremonija dodjele Oskara manifestacija je vezana za filmsku umjetnost koja se prati gotovo u svim djelovima svijeta, pa je i interesovanje kako za dešavanja iza kulisa jednako kao i za ono na sceni, tokom uručivanja najprestižnijih nagrada. Tim povodom, sajt Town and Country Mag otkrio je interesantne podatke o statui koju svi glumci žele da vide u svojim rukama.

Vrijednost Oskara

Prema nekim podacima statua koju mnogi znaju pod imenom Oskar, kreće se od 400 do 1,36 miliona dolara u zavisnosti od toga ko ju je dobio. Tako je na primjer čuveni režiser Stiven Spilberg kupio Oskara koji je 1983. godine uručen Bet Dejvis za najbolju žensku ulogu za 578 hiljada dolara, a za 782 hiljade za statuu Klerka Gejbela, samo da bi ih donirao nazad Akademiji.

Ipak, američki sud je 2015. godine presudio u cilju sprečavanja zloupotreba, da svaki Oskar koji vlasnik poželi da proda, prvo mora da ponudi Akademiji po cijeni od jednog dolara, mada je prvobitno određena cifra od deset dolara. Iz tog razloga, vrijednost Oskara je upravo cijeli jedan dolar.

Međutim, što se tiče novca koji je potreban da se izradi jedna statua, u Oskar je uloženo oko 400 dolara, pa se može reći da je Akademija na gubitku ukoliko otkupi nazad nagradu.

Naziv

Iako se mnogima čini da je Oskar originalni naziv statue, to nije uvijek bilo tako. Pravi naziv bio je Merit nagrada Akademije, pa je mnogima misterija kako se došlo do nadimka Oskar. Jedna od anegdota kaže da se zaposlena u Akademiji, kasnije i izvršna direktorica, Margaret Herik, našalila kako je statua podsjeća na njenog ujaka Oskara, nakon čega se to ime „primilo“.

Akademija je zvanično prihvatila ovaj nadimak tek 1939. godine, ali je ono u javnosti bilo popularno još od 1934. kada je jedan reporter osvrćući se na prvu od četiri osvojene statue Ketrin Hepbern za najbolju žensku ulogu, kazao da je ostvarila „oskarovski uspjeh“.

Figura

Očigledno je da muška figura zlatnog materijala u rukama drži mač. To je zato što je originalni dizajn statue predstavljao viteza koji stoji iznad filmske trake, sa ciljem da se ukaže na to da je filmska industrija „viteška branša“. Koncept dizajnera MGM umjetničkog direktora Sedrika Gibonsa vremenom je pojednostavljena, da bi na kraju postala ovakva kakvu je znamo danas, a sa vitezom je ostao i mač.

Vrijeme izrade

Da bi se izradila jedna statua koju najbolji glumci, scenaristi, režiseri i drugi dobijaju na dodjeli, potrebno je oko deset dana, a za pedeset Oskara tačno mjesec. Od 1982. do 2016. godine fabrika iz Čikaga pod nazivom R.S. Owens & Company, proizvodila je ove statue. Prije 1982. Oskari su se pravili u Bataviji u Ilinoisu. Od prije dvije godine taj posao je preuzela firma za finu umjetnost Polich Tallix, smještena na oko sat i po vožnje od Njujorka.

Krađa Oskara

Neposredno prije dodjele Oskara 2000. godine statue koje su trebale biti dodijeljene na ceremoniji ukradene su iz kombija koji ih je dostavljao. Kasnije su pronađene u skladištu dilera polovnih stvari. Zbog takvih situacija, već dugi niz godina Akademija ima rezervni set Oskara koji su zaključani u sefu na bezbjednoj lokaciji, kako se ne bi dogodilo da eventualna krađa ili neplanirane okolnosti utiču na dodjelu.

Broj proizvedenih statua

Svake godine Akademija napravi znatno veći broj nego što je kategorija, a razlog je što postoji mogućnost da među nekim nominovanim bude izjednačen rezultat ili da u nekoj kategoriji pobijedi više osoba.

Kako bi se ispoštovala tajnost informacija, odnosno kako se ne bi razotkrilo prije vremena ko je pobjednik u određenoj kategoriji, na statue se ne graviraju imena prije dodjele. Umjesto toga, napravljene su pločice sa imenima svih nominovanih, a kada je pobjednik proglašen njegovo ili njeno ime se fiksira na predatog Oskara. To znači da veoma mali broj ljudi zna ko su dobitnici i koliko ih ima prije nego što se koverta sa imenom oitvori u direktnom prenosu.

Materijal

Iako mnogi vjeruju zbog boje i sjaja da je Oskar sačinjen od zlata, to nije tačno. Statua je izrađena od bronze koja je pozlaćena 24-karatnim zlatom. Tokom Drugog svjetskog rata Oskari su pravljeni od gipsa koji je potom bojen, ali su pobjednicima nakon završetka rata te statue zamijenjene zlatnim, sa ugraviranim imenima.

Ukupan broj statua

Od prve ceremonije dodjele Oskara uručeno je tačno tri hiljade i četrdeset osam statua. Ovdje nisu uračunati rezervni Oskari i viškovi koji nisu završili na policama pobjednika, jer se oni čuvaju za narednu godinu.

Težina

Svaka statua je teška oko četiri kilograma i veličine je 35 centimetara, što u mnogme podsjeća na novorođenče. Pretpostavlja se da pobjednici sa lakoćom podižu u vis Oskara uz pomoć adrenalina.

Komentariši