PODIJELI

Institut za dijabetes u švedskom Lundu te Institut za molekularnu medicinu u Finskoj sproveli su zajedno istraživanje u kojem je učestvovalo 14.775 osoba oboljelih od dijabetesa.

Dijabetes dijelimo na dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2, no švedski i finski stručnjaci upozoravaju kako se u eri personalizovane medicine stvar čini puno komplikovanijom.

Institut za dijabetes u švedskom Lundu, te Institut za molekularnu medicinu u Finskoj sproveli su zajedno istraživanje u kojem je učestvovalo 14.775 osoba oboljelih od dijabetesa.

Došlo se do saznanja da se bolest od koje pati svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu, može podijeliti u pet grupa.

1. Klasični dijabetes tipa 1, ili kako ga švedski i finski naučnici nazivaju autoimuni dijabetes – pogađa mlade ljude, a ogleda se u nemogućnosti proizvodnje insulina usljed imunološkog poremećaja.

2. Dijabetes vrlo sličan prethodnom, pogađa mlade i jake ljude, no nije uslovljen imunološkim poremećajem. Kod osoba oboljelih od ove vrste dijabetesa postoji visok rizik od sljepila.

3. Dijabetes izazvan gojaznošču. Kod osoba koje pate od ove vrste dijabetesa insulin se proizvodi u tijelu, no ono ne reaguje na njega. Kod osoba koje imaju ovu vrstu dijabetesa postoji vrlo visok rizik od otkazivanja bubrega.

4. Dijabetes koji se takođe javlja kod gojaznih osoba, no metabolički je bliži dijabetesu tipa 1 nego dijabetesu izazvanom gojaznošću.

5. Starački dijabetes – uslovljen je životnom dobi. Simptomi ovg dijabetesa blaži su od simptoma prethodne četiri vrste dijabetesa.

“Tri prva tipa dijabetesa trebalo bi da tretiramo kao puno agresivnija od ostala dva. Vrlo je važno definisati bolest i postaviti ispravnu dijagnozu kako bismo je mogli liječiti”, poručuje jedan od autora studije, profesor Leif Grup, prenosi BBC.

Izvor: Vijesti

Komentariši