PODIJELI

Nastavak teksta „Bezbjednosni uticaj sirijskih migranata na stanovništvo Pljevalja„

Poštovani građani najsjevernijeg grada Crne Gore, u prethodnom tekstu koji ste čitali pod naslovom „Bezbjednosni uticaj sirijskih migranata na stanovništvo Pljevalja”, mogli ste uvidjeti koje su to “nezgode” koje mogu izazvati migranti u našem gradu. Kako bi Vam bili jasniji pojmovi oko tih ljudi, u narednom tekstu ću pokušati da Vam približim njihovo definisanje prema važećim Konvencijama o ljudskim pravima i slobodama, propisanim od strane raznih međunarodnih političkih i bezbjednosnih struktura, odnosno organizacija.

Prije nego što kažemo bilo šta vezano za trgovinu ljudima, neophodno je da ukažemo na etimološko značenje pojma „trgovina ljudima“, koja se sastoji od dvije imenice: trgovina-koja predstavlja privrednu djelatnost, kupovinu i prodaju robe (najteži oblici delikata nedozvoljene trgovine jeste trgovina bijelim robljem, trgovina oružjem i opojnim drogama); i ljudi, ljudska bića-pojedinac ili grupe ljudi. Prema tome, trgovina ljudima u etimološkom smislu podrazumjeva razmjenu „dobara“ između kupca i prodavca u kojoj prodavac kupcu predaje čovjeka, a kupac prima čovjeka i predaje prodavcu novac ili kakvu drugu vrijednost, pri čemu ovaj akt predstavlja krivični delikt kojim se ugrožavaju osnovne slobode i prava čovjeka koje se stiču rođenjem, a zaštićene su međunarodnim paktovima.

U našoj teoriji i praksi ne postoji jedinstveni termin koji se koristi za ovakav oblik ugrožavanja bezbjednosti, neki koriste naziv trafiking (koji nije zvanično definisan u dokumentima OSCE-a), trgovina bijelim robljem, krijumčarenje ljudima, a najčešći naziv koji se koristi na našim prostorima jeste trgovina ljudima.

Termin krijumčarenje ili trgovina ljudi prvenstveno podrazumjeva „obezbjeđivanje ilegalnog ulaska u neku državu lica koje nije njen državljanin ili lica sa stalnim boravkom, a u cilju sticanja, na neposredan ili posredan način, finansijske ili druge materijalne koristi.“ Kada smo već pomenuli ilegalan ulazak, trebamo reći da on podrazumjeva prelaz državne granice bez pridržavanja i poštovanja neophodnih uslova za legalan ulaz u zemlju prijema.

I ako su ova oba termina za našu svakodnevnu konverzaciju ista, moramo napraviti razliku između trgovine ljudima i krijumčarenja ljudima. Prije svega, krijumčarenje ljudi podrazumjeva pristanak lica koje se krijumčari uz određenu novčanu naknadu, dok kod trgovine ljudima lice kojem se „trguje“ nasilno se primorava na trgovinu (u većini slučajeva) u cilju njegovog višestrukog eksploatisanja. Iz ovoga možemo zaključiti, da najvažniji element kojim se razliku ova dva pojma, jeste držanje u ropskom odnosu i eksploataciji. Znači krijumčarenje ljudi nije isto što i trgovina ljudima, ali veoma lako može prerasti u to, zbog teškog položaja ilegalnih migranata.

Moram napomenuti da trgovina ljudima podrazumjeva više pojavnih oblika, koji se mogu izvršavati samostalno (svaki oblik za sebe) ili u međusobnoj kombinaciji i interakciji, a to su:

  1. trgovina bebama prvenstveno zbog njihove prodaje na crnom tržištu ili prodaje organa (u proteklih nekoliko decenija glavna destinacija jesu zapadnoevropske zemlje, a najveći broj krijumčarenja je izvršen sa prostora Istočne Evrope);
  2. trgovina djecom zbog njihove eksploatacije u vidu pedofilije;
  3. trgovina ženama zbog pružanja seksualnih usluga ili izrabljivanja lakim fizičkim poslovima;
  4. trgovina muškarcima u cilju izrabljivanja teškim fizičkim poslovima;
  5. trgovina ljudskim organima;

Iz gore navedenog teksta lako možemo zaključiti da je riječ o radnjama kojima se ugrožava fizički i psihički integritet čovjeka i svakako prava koja su propisana u Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama. Prema tome naše nacionalno zakonodavstvo, u skladu sa međunarodnim okvirima, je krivično-pravno sankcionisalo trgovinu ljudima i krijumčarenje ljudima.

mr spec sci Ljupko Klačar

Komentariši