PODIJELI

Crnogorskim opštinama je do kraja maja podnijeto ukupno 2.606 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, saopšteno je Vikend novinama iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Najviše zahtjeva podnijeto je u Herceg Novom u kome se za legalizaciju prijavilo 627 građana. Slijede Bar sa 343 zahtjeva, Podgorica sa 267 zahtjeva, Budva sa 254 i Kotor sa 245 zahtjeva.

“U Ulcinju je podnijet 201 zahtjev, u Pljevljima 140, u Tivtu 136, u Rožaj ama 86, dok je u Nikšiću podnijeto 7 5 zahtjeva. Takođe, u Bijelom Polju građani su podnijeli 47 zahtjeva, u Kolašinu 48, na Žabljaku 40, u Beranama 31, u Danilovgradu 26, na Cetinju 23, u Mojkovcu 13 i u Plavu četiri”, precizirali su u Ministarstvu i još jednom apelovali na građane da počnu proces legalizacije i podnesu prijavu u predviđenom roku, najkasnije do 15. jula ove godine.

Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje Vikend novina da li su i koliko zadovoljni brojem podnijetih zahtjeva. Prema ranijim analizama Uprave za nekretnine, u Crnoj Gori su nelegalno izgrađena 42.833 objekta, dok nezvanični podaci pokazuju da ih je oko 100.000, što ukazuje da kampanja o legalizaciji do sada nije dala očekivane rezultate.

Do isteka roka za legalizaciju ostalo je mjesec i po, a resorni ministar Pavle Radulović više puta je naglasio da on neće biti produžavan.

“Proces legalizacije neće biti produžavan iz jednostavnog razloga što smo ostavili dovoljno vremena i jako kvalitetno iskomunicirali ovu priču” rekao je nedavno Radulović, dodajući da broj prijava jeste manji od očekivanog, ali da je bilo sitnih administrativnih problema, te da je ogroman broj prijava na ovjeri u katastru.

Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, dužni su da plaćaju naknadu za korišćenje prostora. Ovu naknadu treba da plaćaju i vlasnici bespravnih objekata za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizacij u, sve do uklanjanja objekta.

U Ministarstvu podsjećaju da je nadležni organ lokalne uprave dužan da u roku od 60 dana od isteka roka za prijavu za legalizaciju sistematizuje podatke i utvrdi listu bespravnih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju i onih koji nijesu ispunili uslove za nju.

“Godišnja naknada za korišćenje prostora po kvadratnom metru bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do dva odsto prosječne cijene građenja kvadrata novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori. Ova prosječna cijena, prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, za 2017. godinu iznosi 681 euro po kvadratu. To znači da godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,41 do 13,62 eura po kvadratu, u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja koje utvrđuje nadležni organ lokalne samouprave”, navode u Ministarstvu.

Godišnja naknada za korišćenje prostora za stambeni objekat od 100 kvadrata može iznositi od 340,50 do 1.362 eura, za stambeni objekat od 150 kvadrata od 510,75 do 2.043 eura, dok se naknada za stambeni objekat od 200 kvadrata kreće od 681 do 2.724 eura.

Izvor: Vikend novine

Komentariši