PODIJELI

SRK „Lipljen“ koji gazduje pljevaljskim vodama, akcenat stavlja na očuvanje ribljeg fonda i ekologiju voda, i zbog toga je 20. avgusta ove godine realizovan radni sastanak predsjednika SRK Vasa Kneževića sa predstavnicima Rudnika uglja: upravnikom kopa „Potrlica“ Golubom Djondovićem i rukovodiocem Službe kontrole kvaliteta i zaštite životne sredine Draganom Bajović.

Sastanak je realizovan na zahtjev SRK „Lipljen“ na terenu, tj. u rudarskom kopu „Potrlica“ gdje se nalazi vodosabirnik iz kojeg se crpi voda do taložnika, a iz taložnika dalje voda ide u rijeku Ćehotinu. Upravnik kopa „Potrlica“ je objasnio zbog čega je dolazilo do većeg zamućenja rijeke Ćehotine predhodnih dana, zbog više faktora: radova na eksploataciji uglja u blizini samog vodosabirnika, povećanog dotoka podzemnih voda, zbog nataloženog mulja u vodosabirniku koji se usled jačine pumpi za vodu pokreće i zamuljuje sam vodosabirnik i vodu koja dolazi do taložnika. Nekada dođe i do povlačenja veće količine mulja, usled noćnog rada pumpe i kada dođe do nepotpune kontrole nivoa vodosabirnika. Rečeno je da se kota vodosabirnika više neće spuštati, jer se neće više vršiti eksploatacija uglja ispod te kote i da će akcidentne situacije biti sve ređe jer se polje eksploatacije širi na južnu stranu i udaljava se od samog vodosabirnika. Obećano je da će u budućem radu površinskog kopa „Potrlica“, kada se budu realizovali radovi u kopu, koji mogu povećati zamućenost rijeke Ćehotine, rukovodstvo unaprijed obavjestiti SRK kao zainteresovanu stranu.

Drugi dio sastanka je bio na taložniku, gdje je rukovodilac Službe kontrole kvaliteta i zaštite životne sredine Dragana Bajović nagovjestila da će uskoro da se vrši čišćenje taložnika od nataloženog mulja, kao i druga faza izgradnje taložnika: uvođenje koagulanata i flokulanata – sredstva za bistrenje i taloženje vode, koja će pospješiti efikasnost samog taložnika, a samim tim će i bistrija voda izlaziti iz taložnika u rijeku Ćehotinu, sa manje suspendovanih čestica.

Iz SRK „Lipljen“ su konstatovani napretci u cilju smanjenja negativnog efekta na rijeku Ćehotinu od strane Rudnika uglja, u odnosu na raniji period. Ono što dalje slijedi jeste da u razgovorima i kroz saradnju sa Rudnikom uglja smanjimo i negativni efekat na riblji fond koji nastaje usled nemogućnosti prirodnog prolaza riba u periodu mrijesta uzvodno od brda Pliješ (postojanje barijere-slapišta, čija visina ne dozvoljava da se riba prirodno kreće uzvodno).

Komentariši