PODIJELI

Ove sedmice je  drugi put zaredom pala je cijena benzina 95 i 98 na 1,28, odnosno 1,31 euro, a dizela na 1,26 eura. U prethodna dva obračuna cijene su u prosjeku smanjene osam do deset centi, čime je cijena benzina 98 vraćena na martovsku, a 95 na aprilsku, dok je eurodizel na avgustovskom nivou.

Kako pojašnjavaju stručnjaci, cijene goriva pale su jer je barel nafte prošli petak bio 58 dolara, što je 30 odsto niža cijena u odnosu na prethodnih sedam sedmica.

Do početka oktobra cijene nafte snažno su rasle, dosegnuvši najviše nivoe u četiri godine i analitičari su predviđali rast cijene barela nafte na 100 dolara zbog sankcija koje su SAD uvele Iranu, što bi značilo da bi gorivo moglo koštati 1,6 eura.

Najveći svjetski proizvođači počeli su povećavati proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, ali kako sankcije nijesu obuhvatile zemlje Evrope jer se EU protivila odluci SAD, došlo je do viška nafte na tržištu pa je cijena pala. To se odrazilo i na tržište Mediterana, odnosno na naše referentno tržište.

Analitičari firme smatraju da očekivano smanjenje isporuka, do čega bi moglo doći nakon sastanka zemalja izvoznica nafte zakazanog za 6. decembar, neće biti dovoljno da se suprotstavi slabljenje cijene nafte zbog snažnog dolara, koji je ove godine ojačao prema većini valuta.

Iduća bi godina mogla biti, kažu analitičari, nestabilna za tržište nafte zbog očekivanja usporavanja globalnog gospodarstva i potencijalnih viškova u ponudi.

Analitičari Rajfajzen banke predviđaju nekoliko scenarija za budućnost.

Ako bi se srezala proizvodnja za najmanje milion barela dnevno, u 2019. godini cijene nafte bi mogle prosječno iznositi 72 dolara, pa bi i gorivo moglo biti skuplje. Ako do redukcije proizvodnje nafte ne dođe, smatraju da bi se prosječna cijena barela mogla kretati između 55 i 60 dolara, što znači da bi se zadržale aktuelne cijene goriva.

Komentariši