PODIJELI

Vlada bi socijalnim partnerima sindikatima i Uniji poslodavaca uskoro mogla predložiti postepeni rast minimalne zarade kako bi za tri ili četiri godine dostigla iznos polovine prosječne zarade, uz takođe dijelimične poreske povoljnosti za poslodavce, saznaju “Vijesti”.

Ova analiza je u završnoj fazi a rađena je paralelno sa analizom predloga sindikata i SDP-a da se minimalna zarada odmah poveća na iznos polovine prosječne zarade, o čemu se pregovara već dvije godine. Unija poslodavaca povećanje minimalne zarade uslovljava uvođenjem neoporezivog dijela zarade ili smanjenjem dažbina na zarade.

Ministarstvo finansija završava analize a konačan predlog mogao bi biti poznat za desetak dana. Sadašnji iznos minimalne zarade od 193 eura nije se mijenjao šest godina i najniži je u regionu. Takođe, Crna Gora ima najveća poreska opterećenja na zaradu.

U crnogorskom zakonu sada  piše da minimalna zarade ne može biti manja od 30 odsto prosječne, međutim 2013. godine socijalni partneri su se dogovorili da ona tada ipak bude 40 odsto tadašnjeg prosjeka pa se dobio iznos od 193 eura. Kako nije bilo godišnjeg usklađivanja od tada, minimalna zarada sada iznosi 38 odsto prosječne.

Sada na svaki euro neto zarade poslodavci plaćaju 67 centi poreza i doprinosa, a ako je plata iznad prosjeka, dažbine mogu da iznose i 75 centi na svaki euro neto zarade.

Prosječna neto zarada u 2018. godini iznosila je 511 eura. Ukoliko bi se, prema ovim analizama, novi iznos minimalne zarade odredio na 42 odsto prosječne, to bi bio rast sa 193 na 214 eura. Na ovom rastu od 21 eura država bi dobila 14 eura poreza i doprinosa.

Kako bi svako povećanje minimalne zarade uticalo i na rast prosječne, trebalo bi očekivati da za četiri godine prosječna zarada bude oko 550 eura, a minimalna 275 eura. Ovo bi uticalo i da država ima veće troškove za socijalne naknade i penzije koje se dijelimično usklađuju sa rastom prosječne zarade, kao i za subvencije poslodavcima koje bi bile dogovorene za njihov pristanak da se poveća minimalna zarada.

Analize zasada pokazuju da bi državni budžet bio na nuli ili blagom minusu uz ovakav rast minimalne zarade, rast troškova za plate i socijalne naknade i poreske olakšice poslodavcima. Vlada očekuje da će za dvije ili tri godine biti vidljivi rezultati ekonomskog rasta i velikih investicija u turizmu i infrastrukturi, da će biti značajno veći broj zaposlenih a time i prihodi državne kase i mogućnost za rast standarda.

Premijer Duško Marković je nedavno kazao da vjeruje da će doći do povećanja minimalne zarade i da će biti napravljen korak u tom smijeru, kao i da će biti date određene olakšice poslodavcima.

Komentariši