PODIJELI

U posljednje tri godine Njemačka je crnogorskim gradjanima izdala oko tri hiljade radnih dozvola, objavio je Portal Analitika.

Podatke o broju radnih dozvola koje je izdala Njemačka, za Evropski puls, saopštila je načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju u Zavodu za zapošljavanje,  Gordana Vukčević. Ona je pojasnila da se radi o radnim dozvolama, ali ne i broju radnika, ali i da ne raspolažu preciznim podacima o ukupnom broju crnogorskih državljana na radu u inostranstvu.

Samo u posljednje tri godine Njemačka je crnogorskim građanima izdala oko tri hiljade radnih dozvola, to su jedini zvanični podaci koje je u ovom trenutku moguće dobiti o tome koliko ljudi trbuhom za kruhom napušta Crnu Goru, prenosi Portal Analitika.

Prema posljednjim podacima, koji su objavljeni nakon popisa 2003. godine, u inostranstvu je boravilo oko 53.500 građana od čega je najviše ljudi otišlo u SAD, 18.700, i u Njemačkoj 11.344. Nezvanične procjene, pak, kažu da je Crnu Goru napustilo oko 150 hiljada ljudi.

Relevatna istraživanja koja su rađena na ovu temu pokazuju da većina mladih, posebno visokoobrazovanih,  žele da odu. Neki od njih trajno, neki u inostranstvu traže samo sezonski posao.

Kako piše Portal Analitika, u Crnoj Gori gotovo da se niko ne bavi pitanjem iseljavanja. Monstat bilježi samo unutrašnje, ali ne i spolje migracije, MUP nema relevatne podatke jer mnogi koji godinama žive u inostranstvu nisu odjavili prebivalište ili rade na crno.

Ova teme se tek sporadično otvara kao kada Sindikat doktora medicine objavi da je još jedan od visokokvalifikovanih stručnjaka napustio javni sektor i otišao u inostranstvo.

Doktori, medicinsko osoblje, inženjeri ali i zanatlije su poslovi za kojima vape razvijene zemlje Zapada.

Sa masovnim iseljevanjem se bore i zemlje regiona: BIH i Srbija. Skoro, pa egzodus, je doživjela Hrvatska, nakon što je postala članica EU, a hrvatski mediji pišu da se godišnje iseli jedan cijeli grad.

Svi su saglasni u jednom – da bi se zadržali mladi kadrovi plate im moraju biti veće. Primjer je Rumunija koja je kada je shvatila da više neće imati ko da ih liječi morala da poveća plate ljekarima na oko 2000 eura, koliko zarađuju doktori opšte prakse do 4.000 eura koliko su plaćeni stručnjaci.

Komentariši