Naslovna / Vijesti / Društvo / Osvrt inženjera Mersudina Memića na 40 godina rada u Rudniku uglja Pljevlja

Osvrt inženjera Mersudina Memića na 40 godina rada u Rudniku uglja Pljevlja

Porodica Memić, u Rudniku uglja Pljevlja baštini rudarsku tradiciju više od sto godina u tri generacije, a jedan od njenih članova inženjer Mersudin Memić, ovih je dana napunio 40 godina rudarenja.

To je bila prilika da u povodu 24. septembra – Dana rudara Crne Gore porazgovaramo sa njim, te da u kratkim crtama opiše dane i prilike rudarenja, njega i njegove porodice, u protoku vremena.

Rudarstvo za moju porodicu nije bilo samo obezbjeđenje egzistencije, bilo je to mnogo više od toga. Jednostavno bih mogao reći, bio je to naš život, naša kuća, ideja života i svojevrsna vrsta religije. Primjer kako treba živjeti i kako treba raditi.

Jedan od pionira rudarenja u Rudniku uglja u privatnom vlasništvu porodica Nenadić i Jovašević, kao i u državnom vlasništvu bio je moj đed Šerif kvalifikovani kopač – rudar, koji je sa svojim kolegama radio u dosta teškim uslovima i od rudarske plate izdržavao devetočlanu porodicu. Bio je ponosan na svoj rad na svoje kolege na rukovodioce, jednostavno bio je ponosan što je bio rudar, bio je ponosan na Rudnik i 1965. godine u 60-toj godini života otišao u zasluženu penziju. To je prenosio na svoju porodicu, a kada je stasao moj otac Selmo izučio je rudarski zanat i bio je u plejadi prvih rukovaoca bagera. Kao visokokvalifikovani rukovaoc je radio do penzionisanja 1988. godine u 55-toj godini života, sa 43 godine radnog staža.

Radom u Rudniku otac je obezbjeđivao optimalne uslove za život porodice i školovao nas troje djece, a uz pomoć kredita dobijenog od Rudnika uglja napravio kuću. I njegov brat Izet postao je rudar, takođe visokokvalifikovani rukovaoc bagera, a poslije završenih studija na Rudarsko geološkom fakultetu u Beogradu moj brat Behudin i ja postali smo rudari. Moj brat je posle  petnaest godina napustio Rudnik uglja i odselio u Australiju, gdje je nastavio sa rudarskim poslom, a njegov sin takođe radi u oblasti rudarstva. Moja sestra Jasmina diplomirani inženjer građevine svoje prve radne dane takođe je započela u Rudniku uglja Pljevlja. Moje kćerke Selva i Samra diplomirani prvnik i magistar arhitekture, prave novu tradiciju. Nadam se da će neko od mojih unučića Umma, Omer, Nur i Ali krenuti stopama svoga đeda, kao što sam i ja.

Inače, Memići su autohtoni Kuči koji nikada nisu mijenjali prezime. Moj navrhđed Began preselio se poslije druge pohare Kuča u Kolašin, a čukunđed Alija se iz Kolašina preselio u Vrulju – Maoče, gdje su živjeli do 1914. godine. Pleme Memića je u tom periodu bilo jedno od najvećih plemena koje je stalno imalo po 300 mladića pod oružjem. Moj prađed Emin se 1914. godine doselio u Pljevlja.

U Rudniku uglja AD Pljevlja radim od 1977. godine na radnim mjestima diplomiranog inženjera rudarstva, smjer površinska eksploatacija ležišta mineralnih sirovina i  prvi sam rudarski inženjer koji je u Rudniku rudario 40 godina.

Poslovi koje sam obavljao u Rudniku uglja su: pripravnik, Inženjer za operativno planiranje, Glavni inženjer PK Potrlica, Tehnički direktor PK Potrlica, Direktor OOUR-a PK Potrlica, Rukovodilac službe za investicije u okviru Sektora za razvoj i invseticije, Direktor Sektora za razvoj i investicije, Specijalni savjetnik Odbora direktora, Savjetnik Izvršnog direktora. Sada obavljam poslove i radne zadatke Rukovodioca službe za unapređenje poslovnih procesa u okviru Sektora za strateško upravljanje i poslovnu transformaciju.

Moje glavne reference u Rudniku uglja su:

  • Rukovođenje i organizacija proizvodnje uglja i odlaganje otkrivke na PK Potrlica;
  • Uvođenje šestočasovnog radnog vremena i modela nagrađivanja prema ostvarenim učincima;
  • Kontinuirano povećanje utovarnih kapacitta bagera sa zapreminom kašike od 5 – 15 m³, usaglašeno sa transportnim kapacitetima damperima nosivosti 30t, 50t, 75t i optimalnog modela dampera 100t kapacitativno usaglašen sa utovarnim kapacitetima zapremine kašike 15m³;
  • Izrada Dopunskih rudarskih projekata za površinske kopove uglja „Potrlica“ i „Šumani“ i tufa – pucolana „Jugoštica“ i kamenolome na više lokacija;
  • Učešće u izradi Prostornog Plana Podrućja Posbne Namjene za eksploataciono polje JP Rudnik uglja Pljevlja;
  • Učešće u izradi Generalnog urbanističkog plana Opštine Pljevlja;
  • Učešće u izradi Detaljnih urbanističkih planova Opštiene Pljevlja;
  • Izrada Elaborata i Studija;
  • Izrada planskih dokumenata državnog i lokalnog karaktera;
  • Definisanje razvojnih programa Rudnika i Opštine;
  • Uvođenje informacionih tehnologija u Rudnik;
  • Izgradnja grandioznih investicionih objekata od ključne važnosti za nastavak proizvodnje u Rudniku;
  • Rukovodio radovima na sanaciji, adaptaciji i obnovi monumentalnih spomenika islamske i hrišćanske kulture pod zaštitom države;

Posebno ističem ono što je izuzetno vrijedno u Rudniku urađeno na stručnom i razvojnom planu tehnička dokumentacija rađena sopstvenim snagama, a na osnovu projektnih rešenja izvođeni rudarski radovi, otvarani brojni površinski kopovi Đulina guka, Magud, Tvrdaš, Potrlica, Borovica, Šumani I, Šumani II, dostignuta dvomilionska godišnja proizvodnja uglja, izgrađeni kapitalni objekti – separacija, drobilana, transportni sistem, Jagnjilo, vršene nabavka najsavremenije rudarske mehanizacije i građeni savremeni objekti za održavanje i opravku. Izgrađeni su grandiozni objekti za potrebe iznještanja korita rijeke Ćehotine, brana Durutovići, tunel Rudine, otvoreni kanal, tunel Velika Pliješ, kaskada i slapište i dva mosta nosivosti 200 t. Posebno sam ponosan na to što je Rudnik ulagao u doškolovanje i usavršavanje kadrova bez obzira da li se radilo o rukovaocima mehanizacije, majstorima svih struka ili o inženjerima, ekonomistima, pravnicima. Ovakav odnos prema zaposlenim pomogao je da se rudarska proizvodnja održi i u najtežim prilikama i okolnostima kojih je bilo poprilično. Kao mladi inženjer i ja sam dobio priliku za specijalizaciju – Specijalizacija za eksploataciju ugljeva na rudarskom fakultetu u Moskvi i institutu za rudarstvo  u Lenjigradu, a praktični dio u rudnicima Kuzbas – Sibir.

Kao okosnica razvoja Rudnika grada Pljevalja Rudnik je sopstvenim snagama izgradio više od  sedam stotina stanova i dodijelio više od 5 000 stambenih kredita zaposlenim u Rudniku, ali je i nesebično dio izgrađenih stanova Odlukom Radničkih savjeta, organizacionih cjelina dodjeljivao za ljekare specijaliste Medicinskog centra Pljevlja. Bio je nosilac finansiranja i uz pomoć drugih privrednih subjekata izgrađeni su kapitalni objekti u Pljevljima: fudbalski stadion, sportska dvorana, mljekara, monter, ITIK TARA, kapela, kanalizacioni kolektor Potrlica – rijeka Ćehotina, podrška tadašnjim preuzećima fabrika cementa, Termoelektrana Pljevlja I blok, Prevoz Pljevlja , ŠIK Velimir Jakić, Građevinar, Komunalno, seoska infrastuktura, putevi, vodovodi itd. Značajna sredstva Rudnik je izdvojio za  sanaciju, adaptacijiu i obnovu monumentalnih spomenika kulture pod zaštitom države: manastir Sv. Trojica i Husein- pašina džamija.

Svakako imam i onoga za što osjećam i određenu žal, što nije više urađeno. Prije svega što nismo više ulagali u ekologiju i zaštitu životne sredine, u zaštitu radnika na radu u neposrednoj proizvodnji. Takođe žalim što smo odustali od nekih projekata i poslova za koje držim da bi i Rudniku i ovoj sredini donijeli višestruku korist. Odustajanje od proizvodnje cementa, odustajanje od šestočasovnog radnog vremena u četvorosmjenskom radu na površinskom kopu Potrlica koji je funkcionisao od 1983 – 1988.god. ovo je bio sistem koji su posle nas uvele mnoge evropske i svjetske kompanije. Zatim odustajanje od proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja na odlagaliptima rudnika i odustajanje od mini hidroelektrane na izlaznom portalu tunela Velika Pliješ izmještenog korita rijeke Ćehotine. Ono što posebno izdvajam kao lično zadovoljstvo i čast to je što sam imao priliku da radim sa mnogo dobrih i odgovornih ljudi, izuzetnih stručnjaka i pregalaca. Pametnih, dobronamjernih i u svakom pogledu savršenih ljudi dostojnih najljepših uspomena i svakog poštovanja.

Svim rudarima Crne Gore čestitam naš praznik Dan rudara i pozdravljam rudarskim pozdravom

S R E T N O!

O RTPV

Pročitajte i

Programska šema za srijedu, 23. 9. 2020.

  SRIJEDA 23.9.2020.     7,00-7,40 AUTO SHOP“- repriza   Strana produkcija 7,40-7,50 Pljevlja u …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *