Naslovna / Vijesti / Društvo / Uprava za dijasporu biće prva adresa za crnogorske iseljenike

Uprava za dijasporu biće prva adresa za crnogorske iseljenike

Iako se često može čuti da van Crne Gore, u dijaspori, postoji još jedna cijela Crna Gora, veomaje teško precizno utvrditi broj iseljenika sa našeg područja. Brojke su tek jedan od aspekata, ali mnogo važnije je stvoriti uslove za što kvalitetnije i sadržajnije veze iseljenika i matice, ocjena je direktora Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića.

Prema njegovim riječima, do tačnih podatka o brojnosti naše dijaspore gotovo je nemoguće i doći, a razlozi za to su brojni, od nepostojanja mehanizama za popisivanje svih generacija naših ljudi koji žive u inostranstvu, do činjenice daje naša dijaspora multinacionalna što dodatno otežava njeno praćenje u zemlji prijema.

“U javnom diskursu redovno nailazimo na procjene da u našoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što i te kako može biti tačno posebno ako se uzmu u obzir sve generacije naše dijaspore. Da bi se došlo i do ovakvih procjena o brojnosti naše dijaspore potrebno je kombinovati više izvora, od popisa stanovništva Crne Gore, popisa stanovništva zemalja prijema, evidencije koju vodi neka specijalizovana institucija u zemlji prijema, do procjena naših ljudi i naših diplomatsko konzularnih predstavništava o mogućem broju naše dijaspore u datoj zemlji. Sve ovo ukazuje na mogućnost greške, pa je uvijek važno naglasiti da se radi o nezvaničnim procjenama”, kazao je Mitrović za Pobjedu.

Koji su to potezi kojima se nastoje premostiti poteškoće u utvrđivanju broja iseljenika?

MITROVIĆ: Uprava za dijasporu kroz nekoliko konkretnih koraka nastoji da dođe do što tačnijih podataka, a jedan od tih alata je i veb aplikacija za evidenciju dijaspore kojoj se može pristupiti sa sajta Uprave.

Upitnik koji popunjava pripadnik dijaspore u okviru pomenute evidencije strukturom pitanja i odgovora na iste, omogućava da spoznamo sve kompleksnosti naše dijaspore, njenu brojnost, starost, intelektualne, naučne, stručne i druge potencijale, koncentraciju po pojedinim zemljama i druge specifičnosti koje se odnose na njen status i položaj u zemljama prijema i interes za jačanjem odnosa i veza sa matičnom zemljom.

Odgovori na ova pitanja trebalo bi da nam daju smjernice u planiranju politike saradnje sa našom dijasporom po zemljama, koja i te kako zavisi od starosti emigracije, njene strukture, mogućnosti, potreba i slično.

U kojoj zemlji su iseljenici najbolje organizovani?

MITROVIĆ: Prema evidenciji Uprave, u dijaspori postoji blizu 200 registrovanih udruženja koja okupljaju naše zajednice u cijelom svijetu. Broj ovih udruženja logično zavisi od brojnosti naše dijaspore u određenoj zemlji, pa tako najviše udruženja imamo u Srbiji, Njemačkoj, SAD, Luksernburgu, zatim u ostalim zemljama regiona, ali značajna i dobro organizovana. udruženja naše dijaspore su u Kanadi, Australiji, Latinskoj Americi itd.

Nezahvalno je bilo koga izdvajati, jer sva ova udruženja djeluju na dobrovoljnoj osnovi i daju svoj maksimum u skladu sa prilikama i okolnostima u kojima djeluju, a koje se razlikuju od zemlje do zemlje. Aktivnosti organizacija naših iseljenika uglavnom šu usmjerene na očuvanje i njegovanje jezika, kulture i tradicije, što i jeste jedan od osnovnih prioriteta države u radu sa dijasporom. Sve više su prisutne, a to je vjerujem rezultat rada Uprave za dijasporu, inicijative za uspostavljanjem naučne, kulturne i privredne saradnje.

Cilj Uprave je da u narednom periodu postane servis našoj dijaspori i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe u dijelu saradnje sa matičnom zemljom, ali i u dijelu obavezne brige matice o svojoj dijaspori. Pred Upravom su i novi izazovi kojima se mora prilagođavati u okupljanju i stavljanja u upotrebu svih potencijala koje Crna Gora ima u svojoj dijaspori, a tu prije svega mislim na njene intelektualne i ekonomske potencijale, znanja i iskustva koja su primjenljiva i u Crnoj Gori.

Koliko počasni konzuli doprinose jačanju odnosa sa dijasporom?

MITROVIĆ: Institut počasnih konzula često pokriva zemlje u kojima ne postoji naše điplomatsko-konzularno predstavništvo, a u kojima Crna Gora imabrojnu dijasporu. Takav je slučaj sa pojedinim zemljama Latinske Amerike, djelovima Turske, Kanadom, Slovenijom itd. Kako jedan dio počasnih konzula vodi porijeklo iz Crne Gore, to su oni prirodno upućeniji na rad sa našim ljudima i rado se odazivaju pozivima i učestvuju u aktivnostima naših organizacija u svijetu. Iako je uloga počasnih konzula prevashodno obavljanje pojedinih konzularnih funkcija i razvijanje saradnje između privrednih i drugih subjekata države prijema i države imenovanja, pažnja se mora posvetiti i našoj dijaspori koja im može pomoći u što uspješnijem obavljanju njihove funkcije.

Možemo navesti i svijetle primjere počasnih konzula Crne Gore koji su vrlo aktivni u radu sa dijasporom iako se radi o uspješnim poslovnim ljudima koje je upravo profesionalni uspjeh i ugled preporučio za ovu funkciju. Takav je slučaj npr. sa počasnim konzulom Crne Gore u Sloveniji Vojislavom Kovačom, koji je izuzetno aktivan kako u dijelu jačanja privrednih odnosa između Slovenije i Crne Gore, ali i u radu sa našom dijasporom u ovoj zemlji.

U dijelu rada sa dijasporom pozitivni su primjeri počasnih konzula u Urugvaju, Turskoj, a izdvojio bih i počasnog konzula Crne Gore u Torontu gospodina Daglasa Eliota koji je vrlo aktivan u radu sa našim iseljenicima u Kanadi. Našim ljudima i organizacijama u svijetu izuzetno znači podrška počasnog konzulata, jer ovaj institut prepoznaju kao ispostavu matične zemlje u sredini u kojoj djeluju. Dodatno, počasni konzuli svojim kontaktima i djelovanjem, mogu da doprinesu boljoj integraciji i zaštitit prava i interesa naših ljudi u zemlji u kojoj djeluju, ali i promociji organizacija dijaspore i Crne Gore.

Koji su planovi Uprave za dijasporu u ovoj godini i sa kojim izazovima u radu se suočavate?

MITROVIĆ: Uprava za dijasporu formirana je 2013. godine kao organ u sastavu Ministarstva vanjskih poslova, a od 2019. godine funkcioniše kao samostalan organ uprave. Osim institucionalnog jačanja rađeno je na normativnom uređivanju ove problematike pa je tako već 2015. godine usvojen prvi Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom, a 2018. godine usvojena je nova i unaprijeđena verzija ovog zakona.

Ovim zakonom stvoren je pravni osnov za realizaciju brojnih aktivnosti na planu saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom i vjerujem da su rezultati i te kako vidljivi i u zemlji i u dijaspori. Podsjetiću vas da je od 2016. godine formiran Savjet za saradnju sja dijasporom, koga čine predstavnici dijaspore-iseljenika, oganizovane su tri manifestacije “Dani dijaspore” (u Petnjici, Gusinju i Baru), dodijeljene nagrade istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore-iseljenika…

Ove godine je prvi put raspisan i javni konkurs za dodjelu sredstava organizacijama dijaspore, a realizovani su i brojni drugi projekti i aktivnosti čiji je nosilac Uprava za dijasporu. Nadležnosti Uprave za dijasporu su prilično raznovrsne, od aktivne brige države o svojoj dijaspori do unapređenja odnosa i saradnje sa iseljeništvom u različitim oblastima saradnje. Ovaj kompleksan posao ostvarivanja saradnje u oblasti kulture, nauke i obrazovanja, zaštite prava i interesa dijaspore, privredne saradnje i dr, zahtijevakoordinaciju i interresorni pristup, jer od uključivanja i posvećenosti državnih organa u čijoj su direktnoj nadležnosti poslovi od interesa za iseljeništvo zavisi i njegova ukupna uspješnost.

Ovu koordinaciju je u praksi ponekad teško ostvariti, ali smo ipak izuzetno zadovoljni rezultatima i čini nam se da raste ukupna svijest svih državnih organa o značaju veza i saradnje sa našom dijasporom širom svijeta. Cilj Uprave za dijasporu je da u narednom periodu postane servis našim iseljenicima i prva adresa na koju će se obraćati za sve svoje potrebe. Tokom ove godine planirano je formiranje službe koja bi putem posebnog telefonskog broja, aktivnog 16 sati dnevno, bila na raspolaganju dijaspori za sva pitanja i zahtjeve. Uprava bi imala obavezu da zahtjeve riješi ili da pribavi odgovor nadležnih organa u razumnom roku (do 8 dana).

Pred Upravom su i novi izazovi kojima se mora prilagođavati u okupljanju i stavljanja u upotrebu svih potencijala koje Crna Gora ima u svojoj dijaspori. U ovom dijelu naročito je bitno raditi na jačanju privredne, naučne i stručne saradnje sa dijasporom. Na ovom planu Uprava će tokom naredne godine u saradnji sa Ministarstvom zdravlja organizovati posebnu konferenciju ljekara iz dijaspore. Takođe tokom Ijetnjih mjeseci organizovaćemo biznis forume na kojima ćemo u saradnji sa lokalnim i državnim organima predstaviti mogućnost investiranja, naročito na sjeveru Crne Gore.

Takođe, započeta je izrada posebnih baza podataka naših privrednika, ljekara, kulturnih radnika. Već je oformljena baza podataka od oko 250 imena sa naučnim i stručnim referencama. Vrlo je bitno naglasiti da su normativno i institucionalno stvorene pretpostavke za sistemsko uređivanje odnosa Crne Gore sa svojim iseljeništvom, koje će, uz poznavanje ove problematike i već ostvarene kontakte, donijeti i još bolje rezultate.

Izvor: Pobjeda

O RTPV

Pročitajte i

Najviše diskriminacije na radu

Građani smatraju da je najveći stepen diskriminacije u oblasti zapošljavanja, a najmanji u zdravstvu, pokazalo …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *