Naslovna / Vijesti / Politika / Učešće Vojske u mirovnim misijama prioritet i u ovoj godini

Učešće Vojske u mirovnim misijama prioritet i u ovoj godini

Učešće u međunarodnim operacijama bio je i ostaje jedan od najvažnijih zadataka Vojske Crne Gore, kazao je Dnevnim novinama načelnik Generalštaba VCG brigadni general Dragutin Dakić i najavio da će tokom, 2020. naši vojnici učestvovati na devet međunarodnih vježbi, od čega će dvije biti organizovane u Crnoj Gori.

“Pješadijski bataljon biće nosilac četiri međunarodne vježbe u inostranstvu i jedne u Crnoj Gori, Mornarica dvije vježbe u inostranstvu i jedne kod nas, dok će Vazduhoplovstvo biti nosilac jedne međunarodne vježbe u inostranstvu”, precizirao je Dakić.

Sve međunarodne vježbe, kako je istakao, obuhvatiće provjeru upotrebe taktika, tehnika i procedura, održavanje dostignutog i podizanje nivoa operativnih sposobnosti, jačanje saradnje između oružanih snaga saveznica kao i uvježbavanje procedura koje se izvode u operacijama podrške miru.

Vojska će, naglasio je Dakić, i dalje pružati podršku civilnim institucijama i stanovništvu, ali i nastaviti sa modernizacijom cjelokupnog sastava VCG.

U čemu se ogleda podrška civilnim institucijama, prije svega policiji u zaštiti državne granice?

Dakić: Pored redovnih, u prethodnim godinama VCG je realizovala i veliki broj zadataka iz treće misije “Podrška civilnim institucijama”. Tokom 2019. pružala je podršku Upravi policije na zaštiti državne granice od ilegalnih migracija. Mješovite patrole Vojske i policije izvršavale su zadatke u zoni Graničnog prelaza „Božaj”, odnosno Karaule „Krenza”. Uz pješadijske jedinice, dio helikopterske eskadrile VCG je izviđao teren u reonu angažovanja. Osim zaštite granice, učestvovali smo i u drugim aktivnostima iz domena treće misije, tj. pomagali smo rekonstrukciju i izgradnju lokalnih infrastruktura u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Žabljaku, Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Plavu i Kolašinu. Jedinice VCG su, u saradnji s ostalim nadležnim službama, učestvovale i u gašenju požara na području glavnog grada i primorskih opština.

Da li će se podrška nastaviti i na koji način?

Dakić: Svakako, Vojska će svojim kapacitetima i sposobnostima pružati podršku civilnim institucijama i stanovništvu prilikom suprotstavljanja različitim vrstama izazova, rizika i prijetnji.

U kojim sve misijama su učestvovali pripadnici VCG u 2019. godini?

Dakić: Učešće u međunarodnim operacijama bio je jedan od najvažnijih zadataka Vojske jer, prije svega, predstavlja profesionalni izazov pripadnicima VCG, nadalje to je obuka i edukacija, kao i razmjena iskustava sa kolegama iz međunarodnog okruženja. VCG učestvuje u NATO vođenim misijama: „Resulute Support” u Avganistanu, KFOR na Kosovu, NATO aktivnost pojačano prisustvo eFP, EU vođenim operacijama i misijama: Pomorska operacija NAVFOR ATALANTA u vodama Adenskog zaliva kod obale Somalije, Trening misij a EUTM u Maliju, kao i UN vođenim misijama: MINURSO u Zapadnoj Sahari. Takođe, krajem 2020. planiramo i učešće u misiji u Iraku sa dva štabna podoficira.

Na kojim zadacima su angažovani naši vojnici u međunarodnim misijama?

Dakić: U NATO misiji “Resolute Support” u gradu Masar-e Sharif na sjeveru Avganistana snage VCG angažovane su za zaštitu savjetničkih timova koji vrše obuku, savjetovanje i podršku Avganistanskih OS. Pored toga, angažovano je i štabno osoblje u okviru Regionalne komande Sjever. Trenutno je u misiji “Resolute Support” angažovan XI kontingent.

U mirovnoj operaciji EU “ATALANTA” učestvuje jedan oficir VCG u Komandi operacije u Nortvudu u Velikoj Britaniji, ali i devetočlani Tim za zaštitu brodova koji prevoze humanitarnu pomoć iz Svjetskog programa hrane. To je zahtjevna operacija, koja ima za cilj odvraćanje, prevenciju i suzbijanje piraterije i oružane pljačke na moru. Takođe, ukrcavamo i pomorske oficire na ratne brodove mornarica Italije i Grčke, na bilateralnoj osnovi.

NATO snage u pojačanom isturenom prisustvu (eFP) su potpuno zadejstvovane od juna 2017. godine. Crna Gora od decembra 2018. godine aktivno učestvuje u eFP u okviru borbene grupe koja je stacionirana u Letoniji. Trenutno je u eFP angažovan treći kontingent VCG.

Učešće naših vojnika doprinijelo je kolektivnom sistemu bezbjednosti. Koje ćemo benefite imati od misijeuTraku?

Dakić: Vojska se, u skladu sa političkim opredjeljenjima Vlade, obavezama koje proističu iz članstva Crne Gore u NATO i potrebama VCG za razvijanjem određenih vojnih sposobnosti u međunarodnom okruženju obavezala da pruži svoj doprinos u kolektivnom sistemu bezbjednosti.

Prema zahjevu Vlade Iraka, NATO je 2018. pokrenuo misiju u toj zemlji, čiji je cilj izgradnja kapaciteta i obuka iračkih OS. NATO osoblje obavlja savjetodavne aktivnosti za potrebe MO Iraka i obučava instruktore u iračkim vojnim akademijama.

Podsjetimo, Odluka o upućivanju dva pripadnika VCG u tu misiju je donijeta 17. decembra 2019. Nakon njenog objavljivanja u Službenom listu i stupanja na snagu, Savjet za odbranu i bezbjednost će utvrditi pravila angažovanja i nacionalna ograničenja za vrijeme učešće u misiji u Iraku.

VCG učestvuje u međunarodnim misijama i operacijama u skladu sa svojim mogućnostima. Punopravnim članstvom Crne Gore u NATO savezu, stvorena je objektivna potreba da se nastavi sa aktivnim učešćem i doprinosom VCG u međunarodnim misijama i operacijama, prvenstveno u cilju podizanja nivoa obučenosti pripadnika Vojske, kao i podršci naporima Alijanse za očuvanje i jačanje mira u regionu i svijetu.

Svako učešće u misijama i operacijama pažljivo je analizirano, planirano i pripremano u skladu sa svim procedurama, dajući primarno fokus na bezbijednost pripadnika.

Dokle se stiglo sa novom mirnodopskom formacijom za vojsku koja je planirana da stupi na snagu u prvom kvartalu 2020. godine?

Dakić: Vlada je na sjednici 15.11.2018. donijela Odluku o organizacijsko-formacijskoj strukturi (OfS) i veličini VCG kojom je utvrđeno da će Vojska po mirnodopskoj formaciji (MF) imati 2.368 lica, a po ratnoj formaciji (RF) 5.159 lica. Nova MF VCG obezbijediće razvoj sposobnosti Vojske za efikasno izvršenje definisanih misija i zadataka u savremenom bezbjednosnom okruženju. Povećanje brojne veličine VCG na 2.368 pripadnika, uz optimizaciju organizacije i strukture i uravnoteženi razvoj potrebnih vojnih sposobnosti u odnosu na raspoložive resurse odbrane, doprinijeće poboljšanju operativnih i manevarskih sposobnosti VCG u svim misijama.

Generalštab je izradio Dinamički plan transformacije VCG i trenutno smo u završnoj fazi. Usvojena je OFS mirnodopskog sastava Vojske, po kojem će se Vojska sastojati od Generalštaba, osam aktivnih jedinica i tri jedinice rezervnog sastava; usvojena je OFS ratnog sastava Vojske, a početak funkcionisanja Vojske planiran je u martu 2020.

U novoj mirnodopskoj OFS VCG, u skladu sa Strategijom upravljanja ljudskim resursima u Mo i VCG, preduzete su mjere na poboljšanju strukture kadra, značajno povećanje broja VpU, poboljšanje starosne strukture kadra odnosno podmlađivanje kao i povećanje broja žena u VCG.

Paralelno sa izradom OFS, radili smo na izradi i usvajanju zakonskih i drugih akata, kojima se uređuje funkcionisanje Vojske. Svakako da treba napomenuti Zakon o Vojsci, Strategijski pregled odbrane i Dugoročni plan razvoja odbrane 2019-2028, novu Uredbu o određivanju rodova i službi u VCG, Pravilnik o specijalnostima vojnih i civilnih lica u VCG i niz drugih pravilnika kojima se definišu uslovi za formacijska mjesta i odabir kadra.

Kako se, za sada, odvija transformacija VCG?

Dakić: Transformacija VCG se odvija planiranom dinamikom. Svakako da će izazov biti popuna VCG do pune formacije, prije svega u kritičnim specijalnostima. Ovo je šansa za mlade i obrazovane ljude koji vole svoju

državu i Vojsku da se prijave na oglase i konkurse koji će uslijediti. U prvom planu ističem školovanje kadeta na prestižnim vojnim akademijama (Grčka, Italija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Austrija, SAD i Turska).

VCG je mjesto gdje se svim pripadnicima/pripadnicama obezbjeđuje vrhunska obuka i usavršavanje pod jednakim uslovima i svima se pruža prilika da se to znanje u punoj mjeri iskaže.

Svjedoci smo velikih ulaganja u Vojsku, da li će se nastaviti s modernizacijom u 2020?

Dakić: U 2019. godini Ministarstvo odbrane i VCG uložili su velike napore da realizuju ranije definisane projekte, čiji je cilj povećanje operativnih sposobnosti VCG. Nakon dugo godina Vojska je dočekala značajna ulaganja u modernizaciju i nabavku opreme.

Završili smo najbitniji cilj, opremanje deklarisanih jedinica u Pješadijskom bataljonu s lako oklopnim vozilima. S Vladom SAD i kompanijom „Osh Kosh” dogovorena je nabavka 67 vozila JLTV u raznim varijantama, vrijednosti oko 36 miliona dolara. Isporuka vozila će biti realizovana u naredne četiri godine, a prvih 20 će stići krajem septembra 2020.

Ugovorena je i nabavka daljinski upravljivih borbenih stanica za ta vozila s izraelskom kompanijom Elbit, u vrijednosti od 32 miliona dolara. Stanice će biti postavljene na vozila u skladu s dinamikom pristizanja u CG, a uporedo će se odvijati i obuka posada za opsluživanje i održavanje vozila i sistema.

Tokom 2020. planirana je i modernizacija transportnih kapaciteta, a u tu svrhu je dobijena donacija od MO Turske, vrijedna preko 15 miliona eura, koja će biti utrošena za obnavljanje voznog parka teretnih vozila za logističku podršku jedinica.

Planirano je i da se u 2020. izvrši nabavka i zamjena pješadijskog naoružanja za cjelokupni sastav Vojske.

Vazduhoplovstvo u 2020. očekuje nabavka novih lakih helikoptera Bell 505, koji su planirani kao zamjena za postojeće Gazele. Time bi se riješio problem sredstava starih preko 30 godina, a ujedno i smanjili troškovi održavanja i povećala bezbjednost letenja.

U mornarici se nastavlja rad na konverziji druge raketne topovnjače u patrolni brod, čime bi dobili sposobnost na moru, a i vrijeme do nabavke novih plovila te vrste i namjene.

I na kraju, tokom 2020. očekuje nas nabavka nove službene i svečane uniforme za pripadnike VCG čime ćemo dalje unaprijediti i vizuelni identitet crnogorskog vojnika a ujedno ga i povezati sa istorijskim nasljeđem.

Na poligonima Sinjajevima i Lipovo u septembru uspješno je završena multinacionalna vježba “Zajednički izazov 2019”. Kakvi su dalji planovi kada je riječ o Regionalnom centru za planinsko ratovanje u Kolašinu?

Dakić: Regionalni centar za planinsko ratovanje u Kolašinu otvoren je 27. septembra 2019. i u novoj organizacijsko-formacijskoj strukturi VCG će se nalaziti u sastavu Centra za obuku VCG. Centar ima uređene poligone za obuku jedinica za planinsko ratovanje i ograničene kapacitete za samostalnu realizaciju svih planiranih sadržaja. Cilj nam je da u naredne dvije godine ispunimo sve uslove za rad centra u punom kapacitetu, a koji će pružiti uslove za realizaciju individualne i kolektivne obuke iz planinskog ratovanja do četnog nivoa, alpinističku obuku za rad na stijeni, organizaciju sportskih takmičenja i manifestacija planinskih jedinica, realizaciju kurseva i vježbi iz domena planinskog ratovanja na nacionalnom i regionalnom nivou, kao i realizaciju ostalih aktivnosti iz navedenog segmenta obuke i usavršavanja planinskih jedinica.

Da bi centar mogao da odgovori svim postavljenim zahtjevima, u saradnji sa partnerima iz OS Austrije napravili smo dvogodišnji plan aktivnosti, kako bi Centar počeo da radi u punom kapacitetu do 2022. Tada bismo imali sertifikovane specijaliste za planinsko ratovanje, koji bi organizovali i izvodili početne kurseve u toj oblasti za jedinice VCG, koje sada realizujemo u Austriji i Sloveniji, pružali asistenciju i savjetovanje jedinicama savezničkih i partnerskih zemalja koje bi koristile Regionalni centar za obuku planinskih jedinica, izvodili operacije traganja i spašavanja i učestvovali u planiranju i realizaciji vježbi planinskog ratovanja.

Po ispunjavanju neophodnih uslova i uspostavljanja centra za rad u punom kapacitetu, pripadnici centra će samostalno moći da odgovore svim zahtjevima za organizaciju i realizaciju obuke i vježbi u centru za pripadnike VCG, savezničkih i partnerskih zemalja iz domena planinskog ratovanja.

Izvor: Dnevne novine

O RTPV

Pročitajte i

Pogledajte koja partija je potrošila najviše novca za reklame na Fejsbuku

Političke partije i izborne liste potrošile su više od 77 hiljada eura za sponzorisanje njihovih …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *