Naslovna / Vijesti / Kultura / Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ postala bogatija za još jedan legat, legat Uzeira Bećovića

Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ postala bogatija za još jedan legat, legat Uzeira Bećovića

Kao jedan od vidova uvećanja i obogaćenja knjižnog fonda u jednoj biblioteci osim standardnih načina nabavke građe putem kupovine i poklona svakako je i putem legata istakla je Sofija Jelovac, viša bibliotekarka Zavičajnog odjeljenja u Narodnoj biblioteci „Stevan Samardžić“.

U decembru 2019. godine Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ postala je bogatija za Legat istaknutog kulturnog radnika Pljevalja, pisca i publiciste Uzeira Bećovića, autora više značajnih zavičajnih monografija, koje su nezaobilazni vodič kroz Pljevaljsku kulturnu baštinu. Legat podrazumjeva cjelokupnu privatnu biblioteku koju su članovi porodice Uzeira Bećovića poklonili Biblioteci „Stevan Samardžić“.

Uzeir Bećović rođen je 1936. Godine u Lever Tari, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je učio u Pljevljima, a potom se školovao u Zagrebu i Beogradu. Objavio je više od dvadeset knjiga, sa tematikom: kulturna baština, prošlost – tragovi, aktivnosti vezane za mlade, putopisi, monografije. Tekstove je objavljivao po brojnim listovima i časopisima, a u ime izdavača Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost iz Pljevalja, u kojoj je Uzeir Bećović aktivno radio dugi niz godina, objavio je i potpisao preko stotinu brojeva časopisa za kulturu, umjetnost i društveni život “Mostovi” i više stotina knjiga sa prostora tadašnje Jugoslavije, kao i jednom broju autora iz inostranstva.

Publikacije koje čine ovaj legat iz različitih su obklasti culture, znanja, umjetnosti. Među njima, prema riječima Sofije Jelovac svakako preovladava literura različitih književnih žanrova, kako pojedinačna izdanja, tako i cijele edicije. Tu su i brojne publikacije iz umjetnosti, filosofije, istorije, kao i značajan broj leksikona i rečnika. Među autorskim djelima legatora. Posebno mjesto zauzimaju monografije, koje svjedoše bogatu kulturno – istorijsku prošlost Pljevalja i okoline.

Ono što čini jednu od posebnosti Legata jeste svakako i to što on sadrži i sve brojeve Pljevaljskih novina od osnivanja ovog lista pa sve do 2009. godine. – naglasila je Jelovac.

Sofija Jelovac naglašava da se sva ova građa, s obzirom da ima status posebnih fondova, koristi isključivo u prostorijama Zavičajnog odjeljenja, gdje je i smještena.

O Vesna Tanjević

Pročitajte i

Ministarstvo kulture podržalo Opštinu Pljevlja sa 12.000,00 eura za realizaciju 4 projekta iz oblasti kulturno – umjetničkog stvaralaštva

U cilju podsticaja i podrške razvoju kulture kroz programe sufinansiranja projekata iz oblasti kulturno umjetničkog …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *