Naslovna / Vijesti / Kultura / Milan Brajović: Sa ruba zaborava, Zavičajni muzej Pljevlja, 2020.

Milan Brajović: Sa ruba zaborava, Zavičajni muzej Pljevlja, 2020.

Mnoge zaboravljene i rijeđe upotrebljivane riječi iz narodnog govora u pljevaljskom kraju sabrane su u obimnu zbirku koju je priredio Milan Brajević, publicista i novinar. Skoro da nema nijedno naselje između Mojkovca, Žabljaka, Čajniča, Priboja, Prijepoilja i Bijelog Polja, koje autor nije pretražio i zabilježio rijetke riječi na tom prostoru.

Svaka istorijska epoha sa veoma različitim spektrom kulture, običaja i narodnog života u postojanju i razvoju Pljevalja ostavljala je slojevite tragove i u narodnoj leksici ovog kraja. U razuđenom narodnom govoru ostao  je veliki broj tuđica i pojmova, prije svega orijentalizama i turcizama, a naravno i drugih civilizacija čiji su se interesi  sučeljavali na ovom prostor. Duževremenska upotreba nekih riječi dala im je drugo značenje u govoru od onog u jeziku iz koga su primljeni. Autor je posmatrao govor pljevaljskog kraja u širem kontekstu, izvan granica opštine, pri čemu je  dokazao da je taj prostor u govornom smislu u najvećoj mjeri jedna cjelina, sa malim, kako kaže priređivač, međusobnim specifičnostima.

Brajović, nakon višegodišnjeg istraživanja, primijećuje da se veliki broj riječi iz ove zbirkle i sada može čuti od starijih ljudi u prigodnoj besjedi, a brojni izrazi su  zaboravljeni i nepoznati mladoj generaciji.

-Nestaju odomaćene tuđice i stari lokalizmi a masovno pristižu novi – kaže  Brajović, ukazujući da je u starim,  zaboravljenim, riječima skrivena jedna poetska dubina, jedna osobenost smisla i ritma narodnog kazivanja.

Svestranu pomoć u sakupljanju ovih riječi u pljevaljskom kraju autoru su pružili dr Branko Banović, Milorad Joknić, dr Rade Džuverović i Asim Telaćević. Oni, kako sam autor kaže, bili su svjesni da rade posao bez kraja, s obzirom da je vokabular narodne leksike vreća bez dna u kojoj mnogo tre ba tragati za zaboravljenim jezičkim nasljeđem.

Priređivač se vratio živim izvorima narodnog govorenja sa željom da narodne riječi, izrazi i kovanice dospiju do većeg broja čitalaca i jezičkih poslenika koji pokazuju interesovanje za leksiku njihovih predaka.

Tako je višedecenijski rad autora, uz iščitavanje obimne literature, urodio plodom iskazanom u 12 000  riječi, po abaecednom redu, što može predstavljati vrijednu uslugu lingvistima i lesikografima da ovo ogromno jezičko naslijeđe leksički identifikuju i istražuju ga po drugim linijama stručnog i naučnog promatranja.

Time je dao značajan prilog zaštiti narodnog govora. -Ljepota jednog jezika je u bogatstvu izraza pa bile one arhaične i gramatički neispravne- konstatuje autor.

Izdavač ove vrijedne knjige je Zavičajni muzej u Pljevljima. Saradnici su dr Branko Banović, Milorad Joknić, dr Rade Džuverović i Asci Telaćević. Knjiga je štampana u tiražu 700 promejraka. Kompjutersku obradi i dizajn korica uradio je Dragan Paldrmić. Štampa MINS – Nikšić.

Autor: Milorad Joknić

O RTPV

Pročitajte i

Ministarstvo kulture podržalo Opštinu Pljevlja sa 12.000,00 eura za realizaciju 4 projekta iz oblasti kulturno – umjetničkog stvaralaštva

U cilju podsticaja i podrške razvoju kulture kroz programe sufinansiranja projekata iz oblasti kulturno umjetničkog …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *