Naslovna / Vijesti / Društvo / 50. godina Dana planete Zemlje 2020 -“Klimatska akcija”

50. godina Dana planete Zemlje 2020 -“Klimatska akcija”

Sjutrašnji dan se od 1970. godine u cijelom svijetu obilježava kao međunarodni Dan planete Zemlje. Kada je prije 50 godina inicirana ideja da ovaj datum bude posvećen očuvanju planete, vjerovatno, se nije moglo ni pretpostaviti kako će tada tek prepoznati problemi zadobiti ogromne razmjere.

Danas, države širom svijeta se suočavaju sa pogubnim uticajima lošeg kvaliteta vazduha, sve većim brojem požara, akumulacijom otpada, degradacijom izvora energije (sirova nafta, ugalj, gas, hidropotencijal), pojavom buke, pojavama zračenja (jonizujuća, nuklearna), oštećenjem ozonskog omotača, gubitkom biodiverziteta, iscrpljenošću prirodnih resursa.

Saznanjem o velikim promjenama u životnoj sredini na globalnom nivou, moderna nauka i društvena praksa u svom fokusu imaju sve neracionalniji odnos čovjeka prema prirodi, ukazujući na odnos između ekološkog i ekonomskog fenomena.

Prepoznajući jedan od najznačajnijih problema sadašnjice, na globalnom nivou, za 50. godišnjicu Dana planete Zemlje 2020 odabrana je tema “Klimatska akcija”- ogroman izazov – ali i ogromne mogućnosti.

Djelovanje protiv klimatskih promjena predstavlja jedan od najvećih izazova budućnosti čovječanstva u smislu održivosti života koji danas poznajemo.

Klima na zemlji se uvijek mijenjala. Međutim, dok je ona u prošlosti bila podložna samo prirodnim uticajima, zadnjih decenija klima se mijenja znatno brže nego ranije, prvenstveno zbog djelovanja antropogenih faktora. Klimatske promjene o kojima se danas mnogo govori, označavaju prije svega negativne posljedice uticaja čovječanstva na činioce klimatskog sistema. Klimatskim promjenama je najviše ugrožena atmosfera, mijenjajući svoj sastav uslijed nekontrolisanog sagorijevanja fosilnih goriva.

Već godinama postoji neprikosnoveni konsenzus svjetske nauke o klimi da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju. Posljednjih godina, klimatske promjene imaju brojne, u manjoj ili većoj mjeri razorne posljedice širom različitih dijelova svijeta. Najpoznatiji pratioci ovih promjena su – sve učestaliji i razorniji uragani, oluje, obilne oborine, poplave, valovi vrućine i hladnoće, suše i požari, raniji početak vegetacije i cvjetanja biljaka, otapanje glečera, promjena razdoblja i područja migracija životinja, izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, širenje nekih bolesti izvan uobičajenih granica, pojava područja sa nestašicom vode i hrane …

Ovako velike promjene u prirodi na globalnom nivou upravo su direktni pokazatelji na nužnost realizacije ideje održivog razvoja kao primjera usklađenog razvoja koji podrazumijeva očuvanje prirode na održivim osnovama i iskorišćavanje u skladu sa stepenom reprodukcije i kapacitetima životne sredine.

Imajući u vidu brzinu odvijanja klimatskih promjena, ukoliko se žele izbjeći dalje poslijedice u budućnosti, na raspolaganju stoji ograničeno vrijeme za rješavanje izuzetno složenog zadatka -smanjenja i prestanka korišćenja fosilnih goriva, a time i izbjegavanja daljih otpuštanja ogromne količine gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu.

U danima kada se svijet suočava sa kritičnim izazovima i borbi protiv širenja virusa COVID-19, čini se, da nas priroda podsjeća na prirodne zakone, našu dužnost o brizi prema nama samima ali i brizi prema planeti.

Satelitski snimci, kao i svjedočenja širom planete ukazuju na neočekivane uticaje pandemije i pozitivne efekte na životnu sredinu.

Svjesni brzog proticanja dragocjenog vremena koje je preostalo za globalnu akciju očuvanja klime što bližem sadašnjem stanju, pored globalnog dogovora, kao jedan od prioriteta, nikako se ne smije zanemariti i značaj promjene stavova i ponašanja pojedinaca prema odgovornom životnom stilu dobrovoljne jednostavnosti i štednje energije.

Koncept održivog razvoja, usklađen sa zaštitom životne sredine, nužno je potrebno da predstavlja razvojnu paradigmu i filozofiju društvenog razvoja, kako danas, tako i u budućnosti.

O RTPV

Pročitajte i

U Vojsku primljen 141 vojnik po ugovoru

Ministarstvo odbrane je nakon spovedenih intervjua i provjera, u Vojsku Crne Gore primilo 141 vojnika. …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *