Naslovna / Vijesti / Ekonomija / Digitalizacija je najbolji alat za restrukturiranje privrede

Digitalizacija je najbolji alat za restrukturiranje privrede

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović, ocijenila je u intervjuu za Dnevne novine da je digitalizacija najbolji alat za restrukturiranje crnogorske privrede.

“Digitalizacija je najprikladniji i najbolji alat za restrukturiranje privrede, a svakako, da tome naše kolege iz Ministarstva ekonomije poklanjaju značajnu pažnju. Iz ugla digitalizacije društva kojim se mi bavimo, apsolutno smo svjesni da su to dva komplementarna procesa”, rekla je Pribilović.

Crna Gora se suočila sa “novom realnošću” tokom trajanja pandemije Covida-19. Mnoge navike građana, kako primjećuje javnost, su se promijenile u smislu višeg korištenja e-uprave i digitalizacije. Da li dijelite taj utisak?

PRIBILOVIC: Korona je podstakla svijet da bude bolji, solidarniji, građane da mijenjaju ustaljene navike ponašanja, a nas u javnoj upravi da brzo reagujemo i budemo inovativni. Svaki zaposleni u javnoj upravi dao je doprinos i pokazao da je uprava servis građana.

Po modelu svi za jednog, jedan za sve, čini mi se da smo na svim nivoima i u svim oblastima pomjerili naše lične granice. Udružila se struka iz javnog i privatnog sektora u svim oblastima i pokazalo se da ovako udružena Crna Gora može mnogo. Ovdje posebno ističem brojne projekte u oblasti digitalizacije. Posebno sam ponosna što su se naši građani odgovorno, savjesno i disciplinovano odnosili prema mjerama NKT-a, ali i prihvatil poziv Ministarstva javne uprave da obaveze koje imaju pred javnom upravom završavaju elektronski, putem maila i elektronskih usluga. Podaci pokazaju da imamo porast korišćenja usluga na portalu eUprave za oko 20 odsto. Takođe, podaci kojima raspolažemo u Ministarstvu javne uprave govore da je povećanje broja elektronskih zahtjeva putem e-maila, za one usluge koje nisu na portalu eUprave, povećano oko 25%.

Kako će izgledati Crna Gora nakon korone u smislu digitalizacije?

PRIBILOVIĆ: Korona je uticala da i mi u javnoj upravi prihvatimo nove načine komunikacije i da sa šalterskog pređemo na elektronski način rada. Digitalizacija je u ovoj krizi dobila upotrebnu vrijednost i kod onih kojima su bliži tradicionalni načini komunikacije i rada. Mnogi procesi se sada odvijaju u potpunosti elektronski u svim oblastima.

Ministarstvo javne uprave je i prije krize ponudilo građanima da prijave za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima podnose elektronskim putem. Ministarstvo pravde već treću godinu zaredom omogućava podnošenje zahtjeva za izvod iz kaznene i prekršajne evidencije putem portala eUprave. Kada govorimo o potrebama privrede podnošenje poreskih prijava, takođe, se odvija elektronski, carinski sistem je digitalizovan, pa se izdavanje i praćenje carinskih deklaracija odvija elektronski. Upravo su ove postojeće usluge u periodu krize dobile na značaju i svjedoci smo da ih građani koriste.

Kriza sa korona virusom potvrdila je da su prethodno realizovane aktivnosti na polju digitalizacije stvorile kvalitetan i održiv okvir, kako u normativnom, tako i u infrastrukturnom i aplikativnom smislu. Potvrdilo se, takođe, da u javnoj upravi Crne Gore postoje kvalitetni i upotrebljivi elektronski servisi, iako ih građani u pethodnom periodu nisu prepoznali kao korisne i važne. Očekujem da će nakon popuštanja mjera i građani prepoznati benefite koje nudi digitalizacija i zadržati naviku da elektronski ostvaruju prava i obaveze, a da ćemo mi u javnoj upravi kroz projekte koje planiramo odgovoriti njihovim potrebama.

Primjetno je da ljudi plaćaju račune preko interneta, da kupuju osnovne životne namirnice preko interneta, ali i odjeću i obuću. Korona je drastično ubrzala procese digitalizacije. Za manje upućene čitaoce, da li Vlada planira da još više podstakne digitalizaciju i elektronsku upravu?

PRIBILOVIĆ: Posljednja istraživanja, prije izbijanja pandemije, su pokazala da građani vole šalter i lični kontakt, ali upravo posljednjih mjeseci svjedočimo da su naši građani fleksibilni i da lako prihvataju elektronski način komunikacije. Vlada Crne Gore već godinama radi na procesima koje imaju za cilj digitalnu transformaciju društva. Zajedno sa resorima ekonomije i nauke, radićemo na izradi Strategije digitalne transformacije i realizovati brojne infrastrukturne i razvojne projekte.

Prije svega, mislim na realizaciju Nacionalnog sistema za plaćanje administrativnih taksi, realizaciju sistema za elektronsku identifikaciju korisnika, kao i uvođenje jednostavnih i jeftinijih načina identifikacije, poput nove lične karte putem koje će građani moći da se identifikuju na portalima elektronskih usluga, ali i da elektronski potpišu potrebna dokumenta. U planu su i neki ključni elektronski servisi koji će građanima olakšati ostvarivanje prava.

Naročito je to potrebno sa opštinskog nivoa. Da li su opštine dobar partner Vladi u tom smislu?

PRIBILOVIĆ: Kada su u pitanju opštine, u oblasti digitalizacije sarađujemo na polju razvoja elektronskih usluga, kao i davanja smjernica za razvoj web sajtova i drugih infrastrukturnih projekata.

Podsjetiću da je novi Zakon o elektronskoj upravi dao mogućnost da se razmjena podataka između opština i organa u državnoj upravi odvija elektronski putem Jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka. Naravno, nisu sve opštine na istom nivou digitalizacije, ali sam sigurna da će podrška koju imaju od nas doprinijeti da se u narednom periodu razviju neki novi elektronski servisi i da se svi zakoni iz oblasti elektronskog poslovanja implementiraju.

Svi ekonomski analitičari se slažu da je Crnoj Gori potrebno hitno restrukturiranje privrede. Da li je to restrukturiranje privrede upravo u korak sa digitalizacijom društva?

PRIBILOVIĆ: Digitalizacija je najprikladniji i najbolji alat za restrukturiranje privrede, a svakako, da tome naše kolege iz Ministarstva ekonomije poklanjaju značajnu pažnju. Iz ugla digitalizacije društva kojim se mi bavimo, apsolutno smo svjesni da su to dva komplementarna procesa.

Primjeri Estonije i Luksemburga to potvrđuju. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

PRiBILOVIĆ: Estonija i Luksemburg su uzor svima državama koje se bave digitalizacijom, ne samo Crnoj Gori. Svakako, da treba učiti na iskustvima drugih, ali i mi sami treba da pronađemo naš crnogorski koncept za digitalizaciju koji će uvažiti i naše društvene i privredne posebnosti.

Moramo se više okrenuti sebi i svojim potencijalima, tu vidim veliki prostor za razvoj informacionog društva generalno, ali ne samo u sektoru IT-a, već i u drugim sektorima. Vjerujem da bismo kroz Strategiju digitalne transformacije koju smo najavili za ovu godinu, a koju ćemo raditi u punoj sinergiji sa poslovnom zajednicom mogli doći do najboljeg modela za privredu i naše građane.

Ministarstvo javne uprave je pokazalo zavidne rezultate do pandemije. Postavili ste sajt coronainfo? Koje ste važne servise predstavili građanima?

PRIBILOVIĆ: Iako je Ministarstvo javne uprave nadležno za procese digitalizacije javne uprave, pa samim tim predlaže, planira i realizuje projekte iz ove oblasti u prethodnom periodu i mi smo bili prinuđeni da se okrenemo drugačijem načinu rada i komunikacije. Veoma sam zadovoljna što smo vrlo brzo omogućili svim zaposlenima u javnoj upravi rad od kuće i nesmetan siguran pristup svim poslovnim sistemima koje službenici koriste u službenim prostorijama.

To jeste bila naša obaveza, ali smo istovremeno ponosni na brzinu kojom se javna uprava u najvećoj mjeri prilagodila elektronskom načinu interne komunikacije, kao i komunikacije sa građanima. Takođe, i prije pandemije korona virusa, razvili smo neke važne elektronske servise iz naše nadležnosti koji se mogu naći na portalu eUprave.

U saradnji sa Nacionalnim koordinacionim tijelom za zarazne bolesti, Vladom Crne Gore i kompanijom Fleka uspostavili smo novi sajt www.coronainfocg.me, koji na jednom mjestu pruža ključne informacija o virusu korona. Ova aktivnost je realizovana u rekordnom roku i potvrdilo da se, i u ovim kriznim vremenima, možemo organizovati i jedan ovakav projekat.

Posebno ističem i izradu Portala za sjednice Nacionalno koordinacionog tijela, a tu želim istaći i društveno odgovoran pristup kompanije Čikom koja je navedeno rješenje koje smo sa njima razvili donirala. Takođe, novinarima smo omogućili da preko online platforme mogu da postavljaju pitanja na konferencijama za medije.

Želim da pohvalim i druge institucije koje su u ovom periodu vrlo brzo razvile nova aplikativna rješenja i na taj način pomogle građanima da neke izazove koji su prouzorokovani krizom, prevaziđu brže i lakše.

Da li ima nešto što je prioritet nakon okončanja pandemije?

PRIBILOVIĆ: Sa sigurnošću već sada možemo reći da će 2020. godine donijeti ključne novine i da će pokrenuti mnoge procese u Crnoj Gori kad je digitalizacija u pitanju.

Korona nas, možda, jeste malo usporila, ali nije zaustavila. Sad još snažnije i sa mnogo više informacija o potrebama građana ulazimo u pripremnu fazu novih strateških dokumenata i projekata koji će dovesti do toga da imamo upravu koja je dostupna građanima 24 sata i koja ce na svim nivoima biti svjesna da je tu zbog građana.

U narednom periodu zadatak Ministarstva javne uprave i svih drugih institucija na državnom i lokalnom nivou je da iskoriste ovaj pozitivni trend korišćenja eUsluga da ih unaprijede i omoguće zaokruživanje kompletnog procesa pružanja usluga elektronskim putem. Naime, ova kriza je pokazala i zaposlenima u javnoj upravi da je digitalizacija moguća i neophodna za procese kompletnog razvoja društva.

Koliko Ministarstvo javne uprave može pomoći građanima u tom smislu?

PRIBILOVIĆ: Kada govorimo o konkretnim planovima ove godine se oni se, pored izrade ključnih strateških dokumenata, odnose na potpuno tehnološko osavremenjavanje i upotrebu modernih digitalnih platformi za razvoj novog web sajta Vlade Crne Gore, kao i novog savremenog portala eUuprave, na kojem će se naći nove elektronske usluge, ali u unaprijediti postojeće. Implementacija započetih projekata koje sam već pomenula poput elektronske naplate administrativnih taksi je važan zadatak koji je pred Ministarstvom javne uprave u narednom periodu. Preduslov za procese dalje digitalizacije su prevashodno razvoj informatičke infrastrukture, sa kojim smo počeli krajem prethodne godine, a koji će naročito tokom ove godine biti u fokusu, zahvaljujući razumijevanju Vlade koja je, na prijedlog Ministarstva javne uprave, za ovu godinu predvidjela veća sredstva za ove namjene.

Izvor: Dnevne novine

O RTPV

Pročitajte i

Za projekat 1000 plus se prijavilo pet banaka, poziv za građane u oktobru

Pet komercijalnih banaka prijavilo se na osnovu javnog poziva u okviru četvrte faze projekta „1000 …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *