Naslovna / Vijesti / Ekonomija / Treći paket mjera imaće sanaciono-razvojni karakter

Treći paket mjera imaće sanaciono-razvojni karakter

U završnoj smo fazi izrade trećeg paketa mjera i ubrzo možemo očekivati njegovo usvajanje, istakla je u razgovoru za Portal Analitika ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

“Preduslov za usvajanje trećeg paketa mjera bio je usvajanje rebalansa budžeta. Vjerujemo da će treći paket u cjelosti zadovoljiti potrebe privrede, kao i da će predstavljati okosnicu novog modela ekonomskog razvoja Crne Gore”, navela je ona.

Sekulić je precizirala da su u toku razgovori sa investitorima u izgradnju deset malih hidroelektrana (mHE) oko načina i obima naknade za do sada uložena sredstva na realizaciji projekata koji su u planu da se raskidaju.

“Zbog osjetljivosti pitanja koja se tiču same procedure, kao i zbog uzajamne korektnosti ugovornih strana, sada ne možemo govoriti o detaljima pregovora sve do okončanja predmetnih postupaka”, naglasila je ministarka.

Sekulić je kazala da je izmjenama i dopunama Zakona o energetici, koje će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri, pojednostavljen proces priključenja na elektroenergetsku mrežu.

“Broj koraka je sa sedam je sveden na – samo tri. Takođe, izmjenama i dopunama zakona postavile su se osnove da svi potrošači mogu da na komercijalno i vrlo isplativ način investiraju u instalacije za proizvodnju električne energije za svoje potrebe. Sada svako domaćinstvo može na sopstvenom krovu postaviti fotonaponski sistem koji će služiti za njihove potrebe, a da se viškovi vraćaju u mrežu”, rekla je Sekulić.

Koliko je novca izdvojeno za subvencije za zarade zaposlenih i za koliko privrednih društava?

SEKULIĆ: Vlada Crne Gore je kroz drugi paket ekonomskih mjera kao podršku privredi obezbijedila subvencije za zarade zaposlenima u različitim iznosima u zavisnosti od toga kojim sektorima i kategorijama pripadaju, odnosno da li je njihovo poslovanje usljed mjera bilo ugroženo, zabranjeno ili su zaposleni morali odsustvovati sa posla zbog čuvanja djeteta mlađeg od 12 godina, zbog odsustva usljed mjera samoizolacije ili karantina.

Takođe, drugi paket predviđa i posebnu mjeru za novo zapošljavanje, kroz koju će poslodavci za svako novozaposleno lice koje u prethodnom periodu nije bilo radno angažovano ili se nalazilo na ZZZ dobiti subvenciju u trajanju od čak 6 mjeseci.

U periodu od 1. maja do 24. juna 2020. godine ukupno je isplaćeno 32.678.078 eura za subvencije aprilskih i majskih zarada. Od 29.544 primljenih zahtjeva u tom periodu odobreno je 28.821 ili 97,6%. Odbijeno je 669 zahtjeva (2,3%), a 54 zahtjeva je trenutno u postupku obrade. Na ovaj način su subvencionisane aprilske zarade za 68.333 zaposlena lica.

Subvencije za novo zapošljavanje, u trajanju od 6 mjeseci, odobrene su za 261 lice. Svi novozaposleni imaju pravo na subvenciju u iznosu od 70% minimalne cijene rade za period od 6 mjeseci.

Da li će, u slučaju pojave drugog talasa koronavirusa, ovaj vid državne podrške biti nastavljen i da li će biti nekih izmjena? Raspolažete li sa dovoljno sredstava za subvencije za zarade zaposlenih ako eventualno bude potrebe za nastavak programa?

SEKULIĆ: Svjedoci smo da se epidemiološka situacija mijenja iz dana u dan. Činjenica je da, na žalost, ponovo imamo trend rasta broja zaraženih i u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može govoriti o daljem toku razvoja situacije. Svima je jasno da moramo imati visok stepen odgovornosti, prije svega mi kao predstavnici Vlade, ali i drušvo u cjelini, tj. svaki pojedinac. Moramo biti disciplinovani i poštovati mjere.

Naša reakcija neposredno prije i u toku prvog talasa, složićete se, bila je pravovremena i primjerena trenutnoj situaciji. Reagovali smo promptno u ne tako jednostavnim okolnostima.

Kada je u pitanju implementacija drugog paketa ekonomskih mjera, podsjetiću vas da smo, u saradnji sa drugim institucijama, uspjeli da za jako kratko vrijeme kreiramo aplikativno rješenje za prijave za subvencije, koje ne podrazumijeva podnošenje ni jednog jedinog papira, usled korišćenja elektronskog sertifikata, a oslanjajući se isključivo na resurse koje imamo u našoj zemlji. To ide u prilog činjenici da imamo i domaću pamet, i znanje i sposobnost. Svakodnevno smo u kontaktu sa privrednicima i kolegama iz Privredne komore Crne Gore, pokušavajući da sve eventualne probleme rješavamo u hodu i trudeći se da sačuvamo supstancu naše ekonomije u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće.

Iznos koji je inicijalno bio opredijeljen za subvencije za zarade zaposlenih u okviru drugog paketa ekonomskih mjera mnogo je veći od do sada utrošenih sredstava. To znači da ćemo imati dovoljno sredstava da realizujemo u cjelosti drugi paket ekonomskih mjera.

Takođe, za sektore koje smo smatrali najugroženijim – a to su turizam, ugostiteljstvo i saobraćaj – program smo produžili za još jedan mjesec, što znači da će tokom mjeseca jula moći da apliciraju za junske plate.

Na čelu ste Operativnog štaba za podršku privredi. Kako je to tijelo funkcionisalo nakon proglašenja epidemije koronavirusa i šta vam je bio najveći izazov?

SEKULIĆ: Odmah nakon proglašenja epidemije Nacionalno koordinaciono tijelo formiralo je Operativni štab za privredu na čijem sam čelu. Bio je to veliki izazov, ali je u isto vrijeme predstavljao satisfakciju da u teškim vremenima budemo od pomoći građanima i privredi. Na dnevnom nivou smo razgovarali i bili u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima privrede, u cilju što boljeg funkcionisanja usljed nepredviđenih okolnosti izazvanih novim korona virusom. Operativni štab za pomoć privredi radio je na obavještenjima, pojašnjenjima mjera i naredbi od strane Ministarstva zdravlja, koordinirao aktivnosti za nesmetan promet roba, itd.

Epidemiološka situacija u Tuzima je bila definitivno jedan od najvećih izazova. Tada smo, zajedničkim snagama članova tima i predstavnika opštine Tuzi, a uz poštovanje preporuka IJZ reagovali na pravi način. Otkup poljoprivrednih proizvoda i mlijeka iz ove opštine bio je omogućen, i oni su stavljeni na domaće tržište.

Svakodnevno smo koordinisali aktivnosti na pojednostavljivanju procedura uvoza osnovnih životnih namirnica. Upravo iz tog razloga naši građani ni u jednom trenutku nijesu mogli osjetiti nestašicu nijedne osnovne životne namirnice.

Šta će biti fokus u trećem vladinom paketu pomoći i kome će biti namijenjen?

SEKULIĆ: Treći paket mjera, na čijoj izradi smo intenzivno radili u prethodnom periodu, imaće sanaciono-razvojni karakter. U završnoj smo fazi i ubrzo možemo očekivati njegovo usvajanje. Preduslov za usvajanje trećeg paketa mjera bio je usvajanje rebalansa budžeta. Vjerujemo da će treći paket u cjelosti zadovoljiti potrebe privrede, kao i da će predstavljati okosnicu novog modela ekonomskog razvoja Crne Gore.

Zašto do sada nijesu raskinuti ugovori za gradnju malih hidroelektrana u nekoliko opština?

SEKULIĆ: Odmah nakon što je Vlada sredinom oktobra prošle godine zadužila Ministarstvo ekonomije da otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o izgradnji malih hidroelektrana (mHE) u nekoliko opština otpočeli smo sa pregovorima.

U pitanju je šest ugovora o koncesiji kojima je planirana izgradnja deset malih hidroelektrana. U toku su razgovori sa investitorima oko načina i obima naknade za do sada uložena sredstva na realizaciji projekata koji su u planu da se raskidaju. Zbog osjetljivosti pitanja koja se tiču same procedure, kao i zbog uzajamne korektnosti ugovornih strana, sada ne možemo govoriti o detaljima pregovora sve do okončanja predmetnih postupaka. U prethodnom periodu postignut je dogovor sa jednim od koncesionara što je rezultiralo zaključenjem sporazuma o raskidu ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana na vodotoku Trepačka rijeka dana 30.12.2019. godine, bez naknade za obije ugovorne strane.

Pored navedenog, Vlada je zadužila Ministarstvo da otpočne proces pregovora i o zaključivanju sporazuma o raskidu Ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane “Vinicka” na dijelu vodotoka Vinicka rijeke, Opština Berane.

Da li će se u dogledno vrijeme krenuti u realizaciju infrastrukturnih projekata iz oblasti energetike – izgradnja solarne elektrane, vjetroelektrane Brajići, rekonstrukcija prvog bloka TE Pljevlja – ili ćemo čekati bolja vremena?

SEKULIĆ: Nakon odluke Vlade Crne Gore ( 27.12.2018. godine) o davanju na dugoročni zakup zemljišta na lokalitetu Briska Gora, Opština Ulcinj, na 30 godina, je potpisan Ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju solarne elektrane sa Konzorcijumom Fortum i EPCG.

Važan aspekt kod realizacije ovog projekata je i izgradnja prenosne mreže kao neophodnih kapaciteta za nesmetano funkcionisanje elektrane, a što će značajno doprinijeti kvalitetnijem snabdijevanju potrošača u Ulcinju.

U toku je proces izrade prostorno- planske dokumentacije u skladu sa definisanim konačnim tehničkim rješenjem priključka elektrane na elektroenergetski sistem Crne Gore.

Kada je riječ o izgradnji vjetroelektrane na Brajićima, govorimo o projektu vrijednom 100 miliona eura. Ministarstvo ekonomije je na osnovu zaključka Vlade formiralo komisiju za pregovore Ugovora o zakupu zemljišta za izgradnju VE na Brajićima i ti pregovori su u završnoj fazi. U toku jula mjeseca očekujemo potpisivanje ugovora sa reputabilnom njemačkom kompanijom WPD koja je jedan od najvećih proizvođača električne energije iz vjetroelektrana.

Aktivnosti koje se odnose na realizaciju rekonstrukcije prvog bloka TE Pljevlja obuhvataju izgradnju sistema za odsumporavanje, denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda i rekonstrukciju unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake. Kroz realizaciju ovog projekta predviđeno je da sama TE Pljevlja bude toplotni izvor za grijanje Pljevalja i faznost realizacije projekta omogućava da se već u početnim koracima obezbijedi izvor toplote za projekat toplifikacije grada.

U cilju realizacije projekta ekološke rekonstrukcije bloka I TE Pljevlja kroz tenderski postupak kao prvorangirani izabran je konzorcijum u sastavu ‘DEC INTERNATIONAL – BEMAX – BB SOLAR – PERMONTE’, dok je vodeći član ovog konzorcijuma firma Dong Fang iz Kine. Ugovor o izvođenju ekološke rekonstrukcije zaključen je početkom juna, čime su se stekli uslovi za početak radova na realizaciji projekta.

Zaključenjem ugovora počeo je da teče rok od 39 mjeseci za završetak radova počev od izrade glavnog projekta do predaje postrojenja u probni rad sa garantnim rokom od 24 mjeseca. Rok za izradu glavnog projekta je 6 mjeseci od dana potpisivanja ugovora.

Što predviđaju izmjene i dopune Zakona o energetici?

SEKULIĆ: Vlada je prije nekoliko sedmica utvrdila Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici koji će se ubrzo naći u skupštinskoj proceduri. Zakon je pripremilo Ministarstvo ekonomije nakon održane javne rasprave u komunikaciji sa energetskim subjektima i sa ostalim zainteresovanim stranama.

Kroz izmjene i dopune zakona su unaprijeđena zakonska rješenja koja se odnose na optimizaciju, postupak priključenja objekta korisnika na prenosni ili distributivni sistem električne energije, proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, kao i trgovinu električnom energijom na organizovanom tržištu.

Na ovaj način je proces priključenja na mrežu pojednostavljen i broj koraka je sa 7 sveden na 3. Izmjenama i dopunama Zakona o energetici postavile su se osnove da svi potrošači mogu da na komercijalno i vrlo isplativ način investiraju u instalacije za proizvodnju električne energije za svoje potrebe. Sada svako domaćinstvo može na sopstvenom krovu postaviti fotonaponski sistem koji će služiti za njihove potrebe, a da se viškovi vraćaju u mrežu.

Ministarstvo ekonomije je u budžetu za ovu godinu predvidjelo subvencije za kreditiranje ovih projekata, pa će svim građanima koji to žele biti omogućeno da kroz beskamatne kredite kod komercijalnih banaka obezbijede sebi potrebne količine energije iz sopstvenog izvora.

Smatrate li da je neophodno mijenjati strukturu nacionalne ekonomije u aktuelnim okolnostima i da li se jačanjem domaće proizvodnje možemo makar djelimično osloboditi zavisnosti od uvoza?

SEKULIĆ: Ekonomska kriza prouzrokovana epidemijom novog korona virusa pokazala je da neke od već ranije preduzetih aktivnosti moramo da intenziviramo. Tu prije svega mislim na programe podrške privredi i unapređenju konkurentnosti naših preduzeća kako na našem, tako i na međunarodnom tržištu.

Implementaciju već započetih programa podrške privredi ćemo nastaviti i u narednom periodu, a omogućićemo i nastavak velikih kapitalnih i infrastrukturnih projekata, uz poseban akcenat na domaću proizvodnju.

Jačanje domaće proizvodnje u prethodnom periodu je i bilo u fokusu naših politika i nastaviće da bude. Domaćom proizvodnjom smanjićemo uvoz i potencijalno povećati izvoz. Intenzivno ćemo raditi na jačanju domaće proizvodnje.

Izvor: portalanalitika

O RTPV

Pročitajte i

Od početka godine naplaćeno 706 miliona eura poreskog duga

Od početka godine naplaćeno je više od 706 miliona eura, plan po rebalansu budžeta premašen …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *