Naslovna / Vijesti / Društvo / Kako se zaštititi od velikih vrućina u vrijeme korone

Kako se zaštititi od velikih vrućina u vrijeme korone

Toplotni talas zahvatio je Crnu Goru, a živa na podioku danas će po najavama meteorologa dostići 40. podiok. Pored visoke temperature, Crna Gora se bori i sa epidemijom koronavirusa. Iz Instituta za javno zdravlj ističu da COVID19 ne smije da potisne druge zdravstvene izazove.

“Visoke temperature koje su najavljene, predstavljaju izazov koji koronavirus može samo pogoršati”, upozoravaju u IJZ.

Oni su dali nekoliko smjernica kako se možemo zaštiti od velikih vrućina.

Održavati svježinu u svom domu

Građanima se savjetuje da održe svježinu u svom domu.

“Održavajte stan rashlađenim. Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima”, navode u IJZ.

Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35°C nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.

“Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne”, savjetuju iz IJZ.

Izbjegavati vrućine

Dalja navode da građani treba da izbjegavaju vrućine.

“Boravite u hladu i izbjegavajte direktno izlaganje suncu. Izbjegavajte izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10h do 17h. Ako nije moguće obezbjediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti 2-3 sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i sl.). Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 04:00 i 07:00 časova”, ističu u IJZ.

Građanima se takođe savjetuje da izbjegavaju težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana.

“Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili”, navode u IJZ.

Unositi dovoljno tečnosti i rashlađivati se

“Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ. Potrudite se da uz sebe uvijek imate vodu za piće. Izbjegavajte alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerujte sa unosom napitaka koji sadrže kofein. Tuširajte se i kupajte više puta u toku dana mlakom vodom. Mogu se koristiti i hladne obloge, peškiri, sunđeri, rashlađivanje nogu u hladnoj vodi”, ističu u IJZ.

Savjetuje se da građani jedu češće manje obilne, lagane obroke.

“Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše”, navode u IJZ.

Prikladno se oblačiti

“Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala (bolji su izbor od sintetičkih materijala jer upijaju znoj i ne ometaju njegovo ispravanje sa kože). Koristite laganu posteljinu po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote. Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare. Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra. Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože”, ističu u IJZ.

Pomagati drugima

Dalje savjetuju građane da kontaktiraju članove porodice, prijatelje i komšije koji provode većinu svog vremena sami (naročito starije ili bolesne osobe).

“Osjetljivim ljudima je potrebna pomoć i treba ih obići bar jednom dnevno u vrijeme velikih vrućina. Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebao da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima”, ističu u IJZ.

Čuvati ljekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitati uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).

” Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova”, savjetuju u IJZ.

Ako se vi ili neko drugi osjeća loše potražite pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju i premjestite se na rashladjeno mjesto, što je prije moguće;

“Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite jer se oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina. Tokom intenzivnog znojenja dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu pa ih treba nadoknaditi. Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju potražite pomoć ljekara”, navode u IJZ

Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu.

“Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom. Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti da leži na stranu (zbog prohodnosti disajnih puteva)”, savjetuju iz IJZ.

Izvor: CdM

O RTPV

Pročitajte i

U Vojsku primljen 141 vojnik po ugovoru

Ministarstvo odbrane je nakon spovedenih intervjua i provjera, u Vojsku Crne Gore primilo 141 vojnika. …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *