Naslovna / Vijesti / Ekonomija / Zašto se Crnoj Gori predviđa najveći rast javnog duga na Zapadnom Balkanu?

Zašto se Crnoj Gori predviđa najveći rast javnog duga na Zapadnom Balkanu?

Jedan od uzroka prognoziranog pada crnogorske ekonomije u ovoj godini od 12 odsto, koji je najveći u regionu, je strukturne prirode jer Crna Gora ima znatno manji sektor industrije koji je mnogo otporniji na efekte zdravstvene krize u odnosu na sektor usluga i turizma, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE). prof. Gordana Đurović sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

“Recimo, Srbija i Bosna i Hercegovina imaju po 25, odnosno 23 posto bruto dodate vrijednosti od industrije i dosta su stabilne na kovid turbulencije i onda su stope oscilacije njihovog rasta ili smanjenja manje izražene nego kod zemalja koje su orjentisane ka turizmu, kao Crna Gora”, kaže Đurović.

Prema najnovijoj procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) crnogorska ekonomija bi mogla da oslabi 12 odsto, a sličnu prognozu (12,4 odsto) je u svom jesenjem izvještaju objavila i Svjetska banka (SB).

“Strukturu naše današnje ekonomije je takva da, kako opisuje Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC), trećina zaposlenosti nam je u turizmu i povezanim djelatnostima, i isto toliko kreiramo BDP-a (bruto domaćeg proizvoda). Zato Crna Gora ima tu projektovanu negativnu stopu rasta i svakako da se ne može očekivati opravak preko noći. Posebno imajući u vidu da je ova zdravstvena kriza vrlo izražena, neizvjesna i da traje, te da se izuzetno odražava na našu ranjivu strukturu ekonomije”, pojašnjava Đurović.

Dodaje da će glavna filozofija ekonomskog razvoja na srednji rok biti kako povećati njegovu otpornost, a smanjiti ranjivost.

“Jer, zdravstvene krize će pratiti savremne ekonomije budućnosti i dolaziće u ciklusima”, očekuje Đurović.

Kada je riječ o javnom dugu, SB je saopštila da bi on u Crnoj Gori mogao dostići ove godine 93 posto BDP-a (bruto domaćeg proizvoda).

“Bilo koja Vlada koja će kreirati novu izvršnu vlast, vjerovatno će morati dobro razmisliti da li treba raditi još jedan rebalans, odnosno da li ima potrebe za dodatnim zaduživanjem. Projekcija SB upućuje na to”, ocjenjuje Đurović i dodaje da bi se time omogućilo funkcionisanje osnovnih mjesečnih prinadležnosti – plata, penzija, socijalnih davanja, kao i osnovno održavanje investicionog ciklusa.

Analizirajući obaveze na duži rok, Đurović smatra da već od naredne godine treba pregovarati i sa kineskim investitorom oko restrukturiranja duga za izgradnju prioritetne dionice autoputa.

“To je nešto što poznaje istočnoevropska praksa, a što investitor vjerovatno možda i očekuje. Možemo pregovarati neke izmjene i možda kreditne uslove, da dobijemo finansijski kiseonik, kako bi anuiteti pristigli malo kasnije”, pojašnjava Đurović, a kao dodatne opcije navodi mogućnost aranžamana sa evropskim bankama, te novih fondova za antikovid akcije, jer bi njihovo eventualno korišćenje bi za Crnu Goru bilo olakšano zbog korišćenja eura kao zvanične valute.

U izvještaju Svjetske banke se podsjeća da je u 2020. godinu Crna Gora ušla sa rekordno visokom zaposlenošću i prosječnim rastom BDP-a od 4 procenta u posljednjih pet godina. Javni dug je u 2019 bio 77 posto.

Međutim, pandemija COVID-19 je pogoršala ranjivost crnogorske ekonomije i zemlja se suočava sa najdubljom recesijom poslednjih decenija, uzrokovanom prvenstveno naglim padom turizma koji čini skoro četvrtinu BDP-a, ocjenjuje se u izvještaju, uz podatak daće crnogorski prihod od turizma u 2020. godini biti oko 25 posto onoga iz 2019.

SB očekuje da će se ekonomija Crne Gore snažno oporaviti 2021. godine sa prognoziranim rastom BDP-a od 6,9 procenata, te rastom ekonmije od 4,2 posto u 2022. godini. No, ti izgledi u velikoj mjeri zavise od razvoja pandemije COVID-19 i ove procjene su date pod pretpostavkom da će novi talasi pandemije biti ograničeni na predstojeću zimu i proljeće, navodi SB.

Đurović očekuje da bi se pronalaskom vakcine protiv korona virusa i stabilizacijom zdravstvene krize poboljšao i ekonomski ambijent Crne Gore, prvenstveno u oblasti sektora usluga koji zavisi od međunarodne tražnje.

Ona podsjeća da je i u prošlosti Crna Gora imala velikih oscilacija javnog duga, a kao primjere navodi da je on početkom ovog vijeka iznosio 80 posto, potom se smanjio na 28 procenata u periodu 2007/2008 godine, prije krize.

“Znači, crnogorska ekonomija je vrlo specifična, vrlo ranjiva, ali se ipak brzo oporavlja. Ako se mora zaduživati – mora, naravno do granica koliko moramo biti likvidni da redovno otplaćujemo sve pristigle anuitete. Ali, Crna Gora je izlazila i iz težih kriza, pa ćemo izaći i iz ove”, zaključuje Đurović.

Prema podacima MONSTAT-a (Uprava za statistiku Crne Gore), bruto nacionalni dohodak je u 2019 bio 4.968 miliona eura, što je 5,3 posto više nego godinu prije. Po glavi stanovnika je iznosio 7.986 eura.

Izvor: CdM

O RTPV

Pročitajte i

Godinu dana od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama

Za oko 37 hiljada zaposlenih u sektoru trgovine današnji dan je posebno bitan. Prije tačno …

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *