Iz Ministarstva prosvjete tvrde da bi ponuđeno rješenje bilo jedino zakonito, a obezbjeđuje povećanje zarada kroz uvećanje dodataka po raznim osnovama Iz pregovaračkog tima Sindikata kažu da je došlo do kompromisa, a neophodno je da to aminuje Glavni odbor te radničke organizacije
Vlada bi uskoro mogla donijeti odluku prema kojoj bi prosvjetarima većina dodataka na osnovnu zaradu bila uvećana, rečeno je juče “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), nakon jučerašnjeg finalnog sastanka koji su imali sa kolegama iz resora finansija i predstavnicima Sindikata.
To, međutim, zavisi od stava Glavnog odbora Sindikata prosvjete, kojem će pregovarački tim te radničke organizacije u narednim danima izložiti ishode pregovora.
Uvećanja, precizirali su iz MPNI, ne mogu biti veća od 30 odsto zarade.
Iz MPNI poručuju da se radi o “jedinom rješenju, koje je u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru”.
“…A koje ne iziskuje novo budžetsko opterećenje, već ravnomjerno i pravedno raspoređuje novac, ‘ušteđen’ uvođenjenjem oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada (COZ). Rješenje o iznosu dodatka na zaradu donosiće direktor škole, za cijelu školsku godinu”, rečeno je “Vijestima” iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.
I predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović potvrdio je juče redakciji da je “prva faza pregovora sa nadležnim resorima okončana” i naglasio da će završnu riječ o tome dati Glavni odbor do kraja naredne sedmice.
“Treba da vidimo hoće li Glavni odbor prihvatiti ponudu ministarstava prosvjete i finansija. Morali smo da prihvatimo kompromisna rješenja. Do kraja ove ili sredine iduće sedmice će se znati i konačna odluka Glavnog odbora. Mislim da više nećemo imati sastanaka sa predstavnicima tih resora, makar ne do sjednice Glavnog odbora”, kazao je Božović.
On nije detaljnije komentarisao predlog dva ministarstva, niti konkretizovao koja je kompromisna rješenja Sindikat prihvatio.
Iz MPNI, međutim, objašnjavaju da njihova ponuda predviđa uvećanje dobrog dijela dodataka na zaradu.
Tako će, primjera radi, dodatak za razredno starješnistvo iznositi 12 odsto umjesto dosadašnjih 10 procenata, a za tri procenta biće uvećani dodaci za rad u kombinovanim odjeljenjima. Preciziraju da su uvećani i dodaci koordinatorima vaspitnog rada, vaspitačima i nastavnicima engleskog u vrtićima za rad u grupama sa više od 20 odsto djece od broja propisanog zakonom… Dodaci na zaradu biće uvećani i zaposlenima u administracijama vrtića i škola, u zavisnosti od broja djece koji pohađa ustanovu.
“S druge strane, stečena zvanja neće biti tretirana kao dodaci. Oni ostaju u Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) i biće uvećani za 0,1 odsto. Takođe, kroz GKU će biti regulisano i pitanje naknada za sindikalni rad, koje do sada nije bilo definisano tim dokumentom. Time se stiče zakonski osnov za isplatu tih naknada”, kazali su iz MPNI.
Pregovori dva Vladina resora i Sindikata prosvjete počeli su u septembru, nakon što se ta radnička organizacija usprotivila prelasku na državni sistem centralizovanog obračuna zarada, tvrdeći da je time “nezakonito umanjena plata dijelu prosvjetara, u iznosu od 10 do 50 eura”. Zbog toga je više od hiljadu nastavnika podnijelo zahtjeve Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, a Sindikat je najavio mogućnost masovnih tužbi protiv države, ukoliko ne bude postignut dogovor.
Iz dva ministarstva više puta su saopštavali da su ustanove do sada različito obračunavale plate nastavnicima, neke zakonito, a neke mimo propisa. Iz ta dva resora ranije je više puta saopštavano da se razlike u dosadašnjoj računici i COZ-a odnose na sporni redosljed obračuna dodataka na zaradu (razredno starješinstvo, rad u dvije ili više ustanova). Tvrde i da su ti dodaci, u dobrom dijelu škola, bili obračunavani i prosvjetarima koji su na bolovanju.
U međuvremenu, Ustavni sud je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi važećeg GKU, među kojima su i članovi koji se odnose upravo na zarade, uvećanje koeficijenta, dodatke… Taj sud razmatra da li je Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i ustavnim principom hijerarhije pravnih propisa.
Izvor: Vijesti
