Prosječna godišnja plata po zaposlenom u Evropskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više, prenosi N1.
Osim Luksemburga, prosječna plata viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.
Na dnu liste, uz Bugarsku, prosječna godišnja plata po zaposlenom manja od 20.000 eura je u Grčkoj i Mađarskoj.
Podaci Eurostata pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i sjevernoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.
Razlozi razlika u platama
Giulia De Lazzari, ekonomistkinja iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istakla je da su ekonomska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u platama među zemljama.
„Viša produktivnost omogućava državama isplatu viših plata“, rekla je za Euronews.
De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodatom vrijednošću, poput finansija, IT-a i napredne industrije, po pravilu imaju više plate od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrisano u sektorima s nižom dodatom vrijednošću. U te druge spadaju, na primjer, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.
„Snaga i prisutnost sindikata, kolektivni ugovori i nivo zakonski propisane minimalne plate takođe značajno utiču na visinu plata“, dodala je.
Dr Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Evropskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da nizak nivo sindikalne organizovanosti i viša nezaposlenost vjerovatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.
„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plata u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organizovanosti u EU“, rekla je.
Prosječne plate prema kupovnoj moći
Razlike su manje kada se plate posmatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama, navodi N1info.hr.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Plate prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Razmjera između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.
Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.
Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.
De Lazzari iz ILO-a istakla je da troškovi života i visine cijena utiču na plate, a posljedično i na visinu zarada.
„Zemlje s višim nivoima potrošačkih cijena generalno imaju i više nominalne plate“, rekla je.
Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se upoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Na primjer, Rumunija se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.
Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plata u EU-u u 2025. godini dostići 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.
Izvor: N1
