Dugi redovi u marketima, nestrpljiva djeca koja čekaju da plate sitnice i krenu svojim putem – sasvim je uobičajen prizor, posebno tokom prazničnih koncerata muzičkih zvijezda u glavnom gradu.
Međutim, grupa tinejdžera koje je novinar “Vijesti” nedavno zatekao neposredno prije sličnog muzičkog događaja u jednom marketu u centru Podgorice, u korpama su nosili više boca alkohola.
Kasirke nijesu ni marile što prodaju alkohol maloljetnicima, a novinaru su, nakon opomene, poručile da ni “ne žele još i time da se bave”.
Pitanje je koliko se time bave i inspekcije, jer ni iz Tržišne ni iz Turističke redakcija „Vijesti“ nije dobila odgovor da li kontrolišu prodaju alkohola maloljetnicima u marketima, odnosno kažnjavaju točenje u lokalima, koliko su takvih objekata sankcionisali…
Mihailović: Malo ko je nadležan
“To nije ništa neobično”, kazala je “Vijestima” izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Kada pričamo o samoposlugama i prodavnicama, ističe, malo ko pita maljoljetnike za godine.
“To se u realnosti dešava. Sve se svodi na varijantu unutrašnje potrebe da provjere. Iako piše da je zabranjena prodaja alkohola maloljetnicima, kada govorimo o trgovinama, malo ko je nadležan da kontroliše, ali i kažnjava”, kazala je Mihailović.
Prema istraživanju Foruma mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), većina crnogorskih učenika smatra da im je alkohol dostupan “samo ako imaju novac”, a čak 96 odsto posjećenih objekata ga je prodalo maloljetnicima.
Istraživanje je sprovedeno u četiri crnogorske opštine (Kotor, Berane, Mojkovac i Danilovgrad) na uzorku od 100 prodajnih objekata pokazalo je da su učenike “u samo pet odsto prodavnica pitali za starost”.
“Prodavci ni u jednom slučaju nijesu tražili ličnu kartu ili drugi identifikacioni dokument kojim bi potvrdili godine maloljetnih kupaca… Normalizacija prodaje alkohola djeci i mladima posebno zabrinjava imajući u vodu da svaki treći učenik u Crnoj Gori uzrasta od 13. do 18. godina povremeno ili često konzumira alkohol. Svaki drugi učenik lično poznaje nekog ko koristi alkohol. S druge strane, nema podataka nadležnih institucija o izvršenim kontrolama ili nadzoru prodaje alkohola maloljetnicima u trgovinskim objektima”, saopštili su ranije.
Mihailović naglašava da nije dobro to što je propisano da se za sankciju prodaja alkohola mora desiti “pred očima inspektora u ovoj državi”.
“Što je potpuno pogrešno. To ne bi smjelo da bude jedini način da neko bude kažnjen. Ima više problematičnih aspekata. Nažalost, ono što je slučaj sa ovom temom jeste da se pokazuje da je opet samo deklarativna, i da nikog ne interesuje”, rekla je.
Podsjetila je da je kontrola točenja alkohola maloljetnicima u kafićima drugačije i da “donekle funkcioniše”.
“I tu ima dosta prostora da se stanje mijenja i unapređuje. Imali smo puno prijava i upućivali roditelje da prijavljuju slučajeve kada znaju da se maloljetnicima točio alkohol”, rekla je.
Poručila je da je teško promijeniti svijest zaposlenih u trgovini “da mogu da reaguju i traže djetetu da pokaže legitimaciju”. Mišljenja je i da zaposleni mogu da odbiju da prodaju alkohol maloljetniku kada ga vide.
“Najlakše je praviti se blesav i da niko neće taj dio priče da odradi. Moralo bi da se vrlo jasno definiše, da se znaju nadležnosti i da se promijene odredbe koje se odnose na tačno prisustvovanje sceni prodaje alkohola da bi mogla da se napiše kazna. Nemamo specijalnih reakcija nadležnih”.
Mihailović je rekla da su u proteklom periodu često komunicirali sa Komunalnom inspekcijom Glavnog grada, dodajući da su “oni obilazili konkretne lokale”.
“Obično se zna koji su to lokali gdje im (maloljetnicima) se toči alkohol. Dešavalo se da im napišu kazne, ali bi ih rijetko kad zapečatili. Mora se biti precizan i jasan da bi se slala jasna poruka. I oni koji se odluče za tako nešto znali su da će odgovarati da im se to ne isplati. Očigledno im se sad isplati da plate neke kazne pa nastave da rade po tim principima i da nastave da štete mladima, a djeci prevashodno”.
Dvije trećine tinejdžera konzumiralo alkohol
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore u novembru su saopštili da je prema njihovim podacima, čak 77 odsto tinejdžera konzumiralo alkohol.
“Rezultati Nacionalnog istraživanja o upotrebi duvana (GYTS) pokazuju da 9,9 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina konzumira duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. Prema rezultatima istraživanja ESPAD, 35 odsto šesnaestogodišnjaka probalo je cigarete barem jednom, dok je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće. Podaci iz istraživanja COZY o prevalenciji gojaznosti među djecom uzrasta sedam godina pokazuju da je svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazna. Prekomjerna tjelesna masa i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od razvoja dijabetesa, psiholoških poteškoća, lošijih školskih rezultata, niskog samopouzdanja, kao i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja”, saopštili su.
Ovi podaci, ističu iz IJZCG, ukazuju na potrebu zajedničkog djelovanja djece, mladih, roditelja, obrazovnog sistema, donosilaca odluka i šire zajednice u cilju unapređenja zdravih stilova života i zaštite dobrobiti djeteta.
I Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno je upozorila da je alkohol uzrok svake treće smrti od povreda i nasilja u evropskom regionu, a povećano konzumiranje u sezoni praznika i proslava može da poveća rizike u saobraćaju, padove, trovanja i nasilno ponašanje.
Iz SZO su upozorili da je prema najnovnijim dostupnim podacima, gotovo 145.000 smrtnih slučajeva od povreda u evropskom regionu bilo povezano sa alkoholom, a najčešći su samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padovi.
Crna Gora je, prema podacima SZO iz 2019. godine, bila na 12. mjestu po količini popijenog alkohola po glavi stanovnika sa 12,24 litra (muškarci 19,51 i žene 5,3), što je najviša izmjerena potrošnja do tada.
Izvor: Vijesti
Foto: Pixabay.com
