Od trenutka konstatacije ostavke predsjednika, DIK se nalazi u potpunoj pravnoj i funkcionalnoj paralizi, kaže Damir Suljević
Ostavkom novoizabranog sudije Ustavnog suda Nikole Mugoše na funkciju predsjednika Državne izborne komisije (DIK), ta institucija ulazi u faktičku blokadu, jer niko od njenih članova nema ovlašćenje da zakaže sjednicu na kojoj bi se donosile odluke.
To je “Vijestima” kazao član DIK-a Damir Suljević, upozoravajući da bi blokada mogla da podsjeti na onu iz 2021. godine, nakon razrješenja tadašnjeg predsjednika Alekse Ivanovića, kad je mjesto čelnika Komisije bilo upražnjeno više od pola godine.
Suljević podsjeća da zakonski okvir ne sadrži “prelazni ili supstitucioni mehanizam” koji bi spriječio institucionalnu blokadu DIK-a u situaciji kad ostane bez predsjednika.
“Od trenutka konstatacije ostavke predsjednika, DIK se nalazi u potpunoj pravnoj i funkcionalnoj paralizi, a jedini zakonom predviđeni način izlaska iz tog stanja je izbor Centralne izborne komisije (CIK), koja preuzima njegove nadležnosti”, naveo je.
Suljević je pojasnio da se najizraženija posljedica blokade možda odnositi na postupanje po izbornim prigovorima.
“DIK je zakonom obavezan da o svakom prigovoru odluči u roku od 24 sata, pri čemu je propisano da se, u slučaju probijanja tog roka, prigovor smatra usvojenim. Kako DIK u ovom periodu nije u mogućnosti da odlučuje, svaki prigovor koji zaprimi biće usvojen, bez razmatranja njegove osnovanosti pred komisijom”, istakao je Suljević.
Blokada DIK-a proizvodi, prema njegovim riječima, i institucionalne posljedice.
“U Skupštini trenutno postoji upražnjeno poslaničko mjesto, nakon ostavke poslanika BS-a Admira Adrovića, koje se, u odsustvu funkcionalnog DIK-a, odnosno do izbora CIK-a, ne može popuniti”, dodao je Suljević.
On je naveo i da, imajući u vidu da je izbor CIK-a dugotrajan proces, kao i činjenicu da je postupak po prvom konkursu neuspješno okončan, ne postoji garancija da će to tijelo biti izabrano u drugom pokušaju.
“U takvom scenariju, proces bi mogao potrajati mjesecima, zbog čega bi, radi prevazilaženja blokade, eventualno trebalo razmotriti izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika”, ocijenio je Suljević.
On je kazao da su nimalo sporedno pitanje i posljedice koju blokada ima po službu DIK-a, koja tokom tog perioda ne može ostvarivati pravo na zaradu, usljed izostanka ovlašćenog lica za potpisivanje naloga za isplate.
“Time se nanosi šteta za oko 15 zaposlenih i njihove porodice, čija se egzistencija dovodi u pitanje zbog institucionalne paralize za koju nijesu odgovorni”, podvukao je.
Mugoša, koji je krajem prošle godine izabran za sudiju Ustavnog suda, podnio je juče ostavku na čelnu funkciju u DIK-u.
U ostavci dostavljenoj šefu parlamenta Andriji Mandiću, Mugoša je naveo da, s obzirom na to da je imenovan za sudiju Ustavnog suda, po Ustavu ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost. Takođe, pozvao se na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora CIK-a.
Prvi konkurs za izbor četiri člana i predsjednika CIK-a – u koji DIK, shodno ljetošnjim izmjenama zakona treba da se transformiše – bio je neuspješan, dok će drugi, raspisan 12 januara, trajati do kraja mjeseca.
Iz Komisije za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a, na čijem čelu je ministar pravde Bojan Božović, 24. decembra prošle godine saopštili su da su jednoglasno donijeli odluku da jedini kandidat za predsjednika, s prvog konkursa, nije ispunio zakonske kriterijume.
Mugoša, Amer Šukurica, Boško Nenezić, Veljko Vujović i Miloš Žižić na tom konkursu prijavili su se za članove CIK-a, dok se Šukurica prijavio i za predsjednika.
Uslovi za izbor predsjednika i članova CIK-a podrazumijevaju da kandidati imaju najmanje VII1 nivo obrazovanja u oblasti pravnih nauka, najmanje deset godina iskustva u struci, od čega najmanje pet u oblasti izbora.
Izvor: Vijesti
