Skupština će nove izmjene razmatrati na sjednici početkom februara. Ukida se i zabrana korišćenja nelegalnih objekata u poslovne svrhe na period do tri godine
Nove izmjene Zakona o legalizaciji bespravnih objekata omogućiće da objekti izgrađeni bez građevinske dozvole, a koji su upisani u katastar, mogu promijeniti vlasništvo u slučajevima izvršenja upisa hipoteke ili drugog založnog prava, vansudske prodaje, nasljeđivanja, diobe, odluke suda ili rješenja o izvršenju, kao i da se do tri godine može produžiti njihov zakup ili korišćenje u poslovnim djelatnostima.
Vlada je ove izmjene i dopune poslala Skupštini, a poslanici će se o njima izjasniti na vanrednoj sjednici početkom februara na kojoj će biti još oko 50-ak tačaka.
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata usvojen u julu prošle godine i on je predviđao potpunu zabranu prometovanja (prodaje, nasljeđivanja…).
Nakon stupanja na snagu zakona Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem čelu je Slaven Radunović, dalo je mišljenje da se zabrana prometovanja odnosi i na slučajeve prodaje putem stečajnih postupaka, izvršnih rješenja javnih izvršitelja, hipoteka i zaloga po ugovorima kod banaka i notara.
Tada su mnogo postupci prodaje u stečajnim postupcima i javnih izvršitelja prekinuti, dok veliki broj povjerilaca nije mogao naplatiti svoj novac. Izmjenu člana 33 zakona tražili su zatim notari, javni izvršitelji, udruženje banaka, a pokrenuto je i više inicijativa prema Ustavnom sudu kako bi se on poništio.
Novim izmjenama i dopunama zakona sada se u ovaj član dodaju tri nova stava gdje se nabrajaju izuzeci od zabrane prodaje nelegalnih objekata.
Tako da će ukoliko izmjene budu usvojene, ponovo biti moguće na nelegalnim objektima koji su uvedeni u katastar izvršiti upis hipoteke ili drugog založnog prava; zaključivanje ugovora o vansudskoj prodaji; sklapanje ugovora o zakupu; nasljeđivanje; raspolaganje putem poklona među srodnicima prvog nasljednog reda; sprovođenje diobe nepokretnosti između nasljednika prvog nasljednog reda; sklapanje ugovora o doživotnom izdržavanju između nasljednika prvog i drugog nasljednog reda; prometovanje nepokretnosti čiji je osnov sudska odluka, kao i prometovanje nepokretnosti u postupku izvršenja shodno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kada se izvršenje zasniva na pravnosnažnoj sudskoj odluci, rješenju o izvršenju ili drugom izvršnom odlukom.
Dozvoljava se obavljanje privrednih i drugih djelatnost do isteka roka od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Omogućava se prometovanje cijelog objekta ako njegov dio nema građevinsku dozvolu.
“Dozvoljeno je prometovanje objekta ili posebnog dijela objekta sa upisanom zabilježbom ‘nema upotrebnu dozvolu’ ako je objekat ili dio objekta izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom ili drugim aktom kojim se dozvoljava građenje. Način ispitivanja i postupak utvrđivanja da li je objekat ili dio objekta izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom ili drugim aktom kojim se dozvoljava građenje propisuje Ministarstvo”, navedeno je u ovim izmjenama.
Cilj bio da se napravi veći pritisak na nelegalne graditelje
U obrazloženju ovih izmjena, iz Ministarstva navode da je dosadašnja primjena zabrana prometovanja i obavijanja privredne i druge djelatnosti, izazvala značajne posljedice na tržištu nekretnina i negativno uticala na rad notara, izvršitelja i banaka.
“Stoga je ocijenjeno da je neophodno precizirati ograničenja definisana zakonom. Naime, svrha zabrane otuđenja bespravnih objekata jeste sprečavanje dobrovoljnog pravnog prometa bespravnih objekata u cilj obezbjeđenja efikasne primjene odredbi ovog zakona kao vrste pritiska da se proces legalizacije završi u najkraćem roku. Izuzeci formulisani predloženom dopunom člana 33 ne predstavijajo pravni promet u smislo ovog zakona, već je riječ o nasljeđivanju ili zakonom propisanim mehanizmima namirenja povjerilaca. Cilj formulisanja zabrana jeste pritisak na bespravne graditelje da legalizuju bespravne objekte, jer će efikasno sproveden proces legalizacije u konačnom rezultirati visokim procentom pouzdanosti katastra nepokretnosti kao osnove za pravnu sigurnost i investicione aktivnosti u svim oblastima”, navedeno je u obrazloženju Ministarstva prostornog planiranja.
Izvor: Vijesti
