Skupština Crne Gore je juče, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona koji zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija, saopštila je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a. Ovim se, smatra ona, dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini: da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja, navodi ona, usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za 1 sat i 11 minut, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije. Druga sjednica trajala je 16 minuta – dovoljno da se izglasa još pet zakona na predlog poslanika.
– Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak 25 zakona – ukazuje Gvozdenović.
Napominje da je a sjednici ministarka evropskih poslova poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“.
– Ipak, za dio poslanika nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem. Među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… Ovakva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja tzv. IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skupštini Crne Gore. Zakoni se i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim društvima – ukazuje Gvozdenović.
Dodaje da, iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem „položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život.
– Za građane nema nevažnih zakona, a evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja – jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na štetu društva. Naša Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. Da se parlament zaista htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima — jer je to suština odgovorne i demokratske vlasti – zaključuje Gvozdenović.
