Srbi u Crnoj Gori nisu dijaspora i to ne mogu biti. Ta teza može da se testira i sa određenim pravnim okvirom, pravnom argumentacijom, sa istorijskim okvirom, ali sa bazom ostalih činjenica, kazao je poslanik Demokrata Nikola Rovčanin u emisiji Referat na RTV Podgorica. Istoričar Spasoje Tomić smatra da su Srbi u Crnoj Gori autohtoni narod i da su izgrađivali ovu zemlju, te da bi morali da imaju veća prava. Politički analitičar Vojin Grubač je kazao da se Srbi dijele na dvije grupe – Srbi u regionu i na dijasporu, ali i da sama država Srbija Srbe u Crnoj Gori prepoznaje kao Srbe u regionu.
Novinarka Dušica Tomović ističe da bi svi trebalo da budu građani ove zemlje, bez obzira koja su etnička grupa.
„Uvijek je ta napetost dodatno veća pred izbore. Čini se da smo opet ušli u neki pik – krenulo je sa Botunom, izlaskom partije Milana Kneževića iz vlasti i mislim da će se to samo pojačati u narednom periodu. Pojačano je pisanje o tome u srpskim medijima bliskim vlasti. Problem koji ja vidim u medijskom izvještavanju u Crnoj Gori je što se samo jedan segment toga naglašava, a to su mediji u Srbiji i kako oni izvještavaju o srpskoj zajednici, dok o drugim centrima i susjednim država možemo rijetko da vidimo u našim medijima“, kazala je Tomović.
Ona smatra da kada krenu priče o svemu ovome i nacionalizmu, to je znak da se približavaju izbori.
„Sudeći prema svemu što se dešava i kampanji, ne bi bilo čudno da izbore imamo i prije nego što je planirano“, kazala je Tomović.
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se srpstvo brani u Botunu, kroz osporavanje ekološkog projekta, Tomović navodi da je Botun primjer manipulacije kako njega i ljudi oko njega, tako i onih koji su ga najviše branili.
Funkcinoer Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, kazao je da Srbi u Crnoj Gori nisu dijaspora i to ne mogu biti.
„Ta teza može da se testira i sa određenim pravnim okvirom, pravnom argumentacijom, sa istorijskim okvirom, ali sa bazom ostalih činjenica. Dijasporu čine građani koji su doseljeni iz druge države u jednu državu koju nisu ni stvarali, niti imaju ikakav kulturološki, identitetski ili bilo kakvu bliskost sa tom državom u namjeri da se njoj nastane, privremeno žive i održavaju veze sa svojom matičnom državom. Srbi u Crnoj Gori nisu uvezeni, nisu niodakle došli, oni su ovdje svoji na svome“, kazao je Rovčanin.
Dodao je da su Srbi u Crnoj Gori utkani u temelje državnosti.
„I kroz pravne tekovine i kroz istoriju. Nijedan narod ne može biti problem. Svi narodi su sinovi i ćerke ove države i moramo da imamo jenako poštovanje prema svima“, kazao je Rovčanin.
Rovčanin se dotakao i istorije pominjujući prve pravne izvore kao što su Stega i ujedinjenje Crne Gore i Brda.
„To je zasnovano na jednom srpstvu tog vremena koje je postojalo. Idemo i u period Njegoša. Niko ne može reći da su Petrovići okupatori, oni su oslobodioci ove države, oni su je gradili, jačali, širili, kulturno i istorijski oppemenili. Da se danas ponosimo. Za vrijeme Njegoša imamo dva udžbenika – srpski bukvar za crnogorsku crvkenu i građansku mladež i srpsku gramatiku, pa do modernijeg doba i Petra Lubarde. To su duboki korijeni utemeljeni u državi, da ne postoji nijedna pravna ili istorijska činjenica koja može reći da su Srbi u Crnoj Gori dijaspora“, kazao je Rovčanin.
Kazao je da se uplitanjem politike poprima druga dimenziju.
„DPS je gradio čitav niz svoje poltiičke strukture upravo na toj tezi – da su Srbi problem, a ne rješenje, da su oni uvezeni i žele da ruše državu. Na taj način je homogenizovao svoje birače, napravio nacionalne rovove. Kada prođe epoha diktatorske vladavine i kada dođe konačno sloboda, onda se definitivno u toj slobodi može govoriti i o pravnim i o istorijskim činjenicama koje urušavaju čitav koncept koji je stvorila Demokratska partija socijalista“, kazao je Rovčanin.
Istoričar Spasoje Tomić smatra da su Srbi u Crnoj Gori autohtoni narod i da su izgrađivali ovu zemlju.
„Možemo da idemo još dublje u istoriju, što niko ne može da pobije. Niko nije mogao da kaže knjazu Danilu da on ne stavi u svoj zakonik 1855. godine da u Crnoj Gori nema nikakve druge narodnosti do srpske i jedine vjere istočno-pravoslavne i da se toga moraju pridržavati Crnogorci i brđani, koje tada posmatra kao geografski pojam, a srpsku nacionalnost i narodnost posmatra kao nacionalnost, što je znak da su Srbi izgrađivali Crnu Goru i da je Crna Gora bila srpska država. Kralj Nikola je kasnije nastavio tu priču“, kazao je Tomić.
Ističe da je današnja Crna Gora 2006. godine izgrađena na antisrpskom narativu i priči kako je ona građanska.
Tomić navodi da se Srbi u Crnoj Gori bore za prava koja im pripadaju, a koje je, kako kaže, DPS počeo oduzimati prije referenduma – oduzimanjem srpskog jezika i preimenovanjem u maternji.
„Imali smo nedemokratsku vlast, koja je nakon popisa 2003. godine odlučila da izbaci jezik kojim govori skoro 63 odsto, a što je bio korak do uvođenja crnogorskog. Mi želimo da imamo srpski jezik kao službeni jezik i ne bi bili prva država koja ima više službenih jezika“, istakao je Tomić.
On smatra da bi gradonačelnik Podgorice trebalo da ima „mekši“ stav kada je riječ o Botunu, projektu koji, kako kaže, ima mnogo mana.
Politički analitičar Vojin Grubač je kazao da se Srbi dijele na dvije grupe – Srbi u regionu i na dijasporu, ali i da sama država Srbija Srbe u Crnoj Gori prepoznaje kao Srbe u regionu.
„Sama Srbija kao država konstatuje da to nije dijaspora, već da su to Srbi u regionu. Matica je više vezana za kulturu nego konkretno za državu. I to pitanje mora biti iznijansirano. Ako maticu tretiramo kao centar moći kjoi rješava pitanja srpskog naroda na Balkanu ili svijetu, takav centar, u ovom momentu,uopšste ne postoji. To nije Beograd, to nije „srpski svet“, za koji smatram da je praetorijaska garda predsjednika Srbije, koja sve radi kontra srpskih interesa. Oni se fokusiraju tamo gdje Srbi imaju manje problema. Režim u Beogradu se fokusira na Crnu Goru i Repibliku Srpsku gdje uopšte nisu potrebni, a nema ih tamo gdje su potrebni“, kazao je Grubač.
Izvor: RTV Podgorica
Foto: RTV Podgorica – Printscreen
