Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da se već dvije godine unazad kroz rad i javna saopštenja Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), na čijem je čelu zamjenik premijera Aleksa Bečić, kontinuirano upozorava na ozbiljne i sistemske slabosti u funkcionisanju pravosuđa.
Kako navodi, ukazivano je prije svega na nedonošenje prvostepenih presuda u zakonskim rokovima, procesne zloupotrebe i neadekvatno postupanje sudova u slučajevima kršenja mjera nadzora, uz jasan zahtjev za hitnim i cjelovitim zakonskim izmjenama.
Bogdanović ocjenjuje da je zabrinjavajuće što pojedini predstavnici pravosudnih organa danas javno izražavaju čuđenje upravo u vezi sa problemima na koje je BOK, kako tvrdi, sistematski i pravovremeno ukazivao.
„To ne predstavlja samo institucionalni propust, već potvrdu da su upozorenja bila opravdana i da je izostala adekvatna reakcija onih koji su za to bili nadležni“, naveo je Bogdanović.
On ističe da je posebno problematično što se, kako kaže, pokušava fokus odgovornosti prebaciti isključivo na Upravu policije, iako su suštinski problemi identifikovani u neadekvatnom zakonodavnom okviru i postupanju pravosudnih organa.
„Takav narativ ne doprinosi rješavanju problema, već stvara privid odgovornosti tamo gdje ona suštinski ne leži, dok se stvarni uzroci bezbjednosnih izazova relativizuju“, poručio je.
Podsjetio je na zaključke sa sedme sjednice BOK-a iz novembra 2024. godine, kada je, kako navodi, apelovano na hitno razmatranje i usvajanje izmjena Zakonika o krivičnom postupku radi povećanja vremenskog okvira za pritvor, ali i sprovođenja cjelovitih izmjena kako bi se spriječile procesne zloupotrebe i obezbijedila efikasnost sudskih postupaka.
„Biro je potencirao i činjenicu neadekvatnog postupanja pravosudnih organa prilikom kršenja mjera nadzora izrečenih okrivljenim licima, zbog čega s obzirom na trenutnu zakonsku regulativu, Biro insistira da se kroz oblast krivičnog zakonodavstva kršenje mjera nadzora normira kao obavezan osnov za određivanje pritvora, odnosno na način koji će podrazumijevati sankcionisanje okrivljenog kroz normiranje kršenja mjera zabrane kao posebnog krivičnog djela“, citirao je Bogdanović.
On je podsjetio i na stavove sa osme sjednice BOK-a početkom 2025. godine, kada je, kako kaže, naglašeno da dugotrajnost sudskih postupaka, nedonošenje prvostepenih presuda u roku od tri godine, postupanje pravosudnih organa u slučajevima kršenja mjera nadzora i neadekvatan zakonodavni okvir omogućavaju da optuženi za teška krivična djela budu na slobodi.
„BOK još jednom apeluje na hitne izmjene svih potrebnih zakona u funkciji rješavanja pomenutih bezbjednosnih izazova“, navodi se u tom zaključku, prenio je Bogdanović.
Podsjetio je i da je na devetoj sjednici BOK-a u aprilu iste godine ponovljen apel za hitne izmjene zakona, uz ocjenu da nedonošenje prvostepenih presuda u roku od tri godine, neefikasnost sudskih procesa usljed procesnih zloupotreba i neadekvatno postupanje u slučajevima kršenja mjera nadzora predstavljaju bezbjednosni izazov.
Bogdanović je poručio da su problemi prepoznati na vrijeme i javno artikulisani, te da je umjesto preusmjeravanja odgovornosti potrebno otvoreno priznati institucionalne slabosti i hitno pristupiti njihovom otklanjanju.
„Zbog bezbjednosti građana i integriteta pravnog sistema, očekujemo odgovorno postupanje svih nadležnih institucija, prvenstveno pravosudnih, bez političkog ili institucionalnog skretanja pažnje sa stvarnih uzroka problema“, zaključio je Bogdanović.
Izvor: RTCG
Foto: Skupština CG
