Smrtni slučajevi u više bolnica u kratkom vremenskom periodu, duge liste čekanja, niski obuhvati vakcinisane djece, manjak kadra, postupanje prema onkološkim pacijentima i upućivanje maloljetnika na liječenje u psihijatrijske bolnice za odrasle, samo su neki od problema na koje su poslanici danas ukazali u Skupštini, a tokom rasprave o dva zdravstvena zakona.
Poslanik DPS Nermin Abdić rekao je da je od Klinike za ortopediju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dobio podatak na osnovu zakona da u toj ustanovi 1.562 pacijenta čeka na operaciju, a 771 na zamjenu proteze kuka, upitavši zašto se neko odvažio da stornira projekat koji je i on podržao.
Pojasnio je da se to odnosi na operacije i intervencije u KBC Berane, a kojih u toj ustanovi nije bilo od 15. avgusta prošle do 1. februara ove godine. Kazao je da se ipak ministar zdravlja Vojislav Šimun uključio u ovaj problem i da su našli rješenje da se intervencije rade u operacionoj sali u Beranama.
Šimun je to potvrdio i rekao da su postojale dvije opstrukcije, jedna u vezi sa nabavkom materijala, a poslednja informacija koju ima je da je komisija odbila tužbu firme koja je opstruirala proces nabavke. Međutim, rekao je da su postojale opstrukcije i na nižem nivou u vezi sa predloženim modelom, u okviru KCCG.
Abdić je problematizovao i to što se na pregled u određenim specijalističkim granama čeka devet mjeseci.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur ocijenila je da je zdravstveni sistem danas suočen sa najdubljom krizom u posljednih 10 godina i da se godinama unazad upozorava na odliv kadra i odsustvo odgovornosti na rukovodećim pozicijama.
„Pedijatri fale čak i u Podgorici, kamoli manjim gradovima, Žabljaku, Šavniku, Mojkovcu… Svjedočimo postupcima povodom smrtnih slučajeva, da li je moguće da se u 21. vijeku umire od sepse“, upitala je Ćinćur.
Istakla je najsvježiji primjer, slučaj onkološke šesnaestogodišnje pacijentkinje iz Bara koja nije primljena u KCCG jer nisu mogli da se dogovore da li je za dječje ili odjeljenje za odrasle.
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko aktuelizovao je i pitanje smrtnih slučajeva koji su se desili u kratkom periodu i u više zdravstvenih ustanova, ne u smislu pojedinačnih slučajeva i pojedinačne odgovornosti, već šta smo naučili iz toga i da li je planirano uvođenje registra neželjenih ishoda kako bi se prevenirali takvi slučajevi ubuduće.
Šimun je odgovorio da se ušlo transparentno u proces i da je to rezultiralo sistemskim mjerama, pa će ove sedmice donijeti nacionalni projekat za liječenje sepse, a rade i na uspostavljanju operativnih procedura. Rekao je da se bore sa brojnim problemima, ali da očekuje plodove rada, te da je otvoren za saradnju.
Govoreći o Predlogu zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva, Šimun je rekao da je važeči donijet u drugačijem periodu i da nije mogao odgovoriti sadašnjem trenutku, što je dovelo do administrativnog opterećenja zdravstvenih radnika. Rekao je da Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti uređuje Agenciju za digitalno zdravlja, a zbog potrebe trajne digitalne strukture koja ne zavisi od pojedinačnih rješenja i disperzovanih nadležnosti.
On je, odgovarajući na pitanja poslanika, rekao da će u Agenciji biti svega desetak zaposlenih stručnjaka, a da će podzakonskim aktima biti definisano ko će obavljati te funkcije. Pojasnio je da će biti strogi uslovi, a kontrolisaće ih Savjet Agencije i odgovaraće Vladi.
U pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite, rekao je da izmjene i dopune donose institut mobilne apoteke – poseban način prometa ljekova na malo, putem specijalno opremljenih vozila. Pojasnio je da će taj posao obavljati Montefarm, uz uslove koje propisuje Ministarstvo zdravlja, a da ta mjera ima jasan cilj – unapređenje dostupnosti terapije u udaljenim i ruralnim područjima. Rekao je da je predlogom zakona predviđeno i da ljekari stariji od 66 godina mogu da nastave rad u toj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi na osnovu ugovora o radu, ako se ne prijavi nijedan kandidat na konkurs ili niko ne ispunjava uslove.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković rekao je da se Crna Gora se nalazi na 137. mjestu danas u svijetu po indeksu obuhvata vakcinisane djece. Šimun je, govoreći o imunizaciji, rekao da je u manjim sredinama gdje fali kadra stopa vakcinacije veća i da je, generalno, najveći problem u predškolskom uzrastu. Kazao je da u većini evropskih zemalja postoji zabrana nevakcinisanoj djeci da pohađaju ne samo vrtić, već i osnovnu školu, te da je novo zakonsko rješenje bila preporuka i struke i to u periodu malih boginja.
Izvor: Vijesti
Foto: Skupština CG
