Uvođenje zaštitara u crnogorske škole u drugom polugodištu već daje rezultate, ocijenili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Ipak, kako kaže državni sekretar Marko Šljukić za RTV Podgorica, paralelno se radi na trajnom sistemskom rješenju, kako bi nasilja u školama bilo što manje.
Vršnjačko nasilje u školama jedan je od gorućih problema, zbog čega je Ministarstvo prosvjete uvelo zaštitare u brojnim školama – prioritet su imale one u kojima su prijavljivani incidenti, ili slučajevi nasilja.
„U Crnoj gori ima 68 osnovnih škola, 44 srednje škole u Crnoj Gori kao i jedan Dom učenika i studenata dobili zaštitare odnosno obezbjeđenje“, kazao je Šljukić.
Ipak, riječ je samo o prelaznom modelu, ističe Šljukić.
„U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova pokušavamo da nađemo neki model koji bi bio trajnijeg vremenskog perioda i zaokružio tu priču na jedan pravi način da li kroz eventualno uvođenje policije u zajednici ili na neki drugi način. Dok ne nađemo trajno rešenje, ovo je model koji smo mi odlučili da primijenimo“, kazao je Šljukić.
Naglašava da su sa terena uglavnom pozitivne reakcije, kao i da će zaštitari u drugom polugodištu državu koštati nešto manje od milion eura.
„Kada uzmemo iznos, kada uzmemo broj škola koje su dobile fizičko obezbeđenje na ovaj način i kada uzmemo rezultate odnosno povratne informacije, koje dobijamo sa terena stvarno je jedan od projekata koji možemo kazati da daje pune rezultate“, naglasio je.
Zaštitari su prošli posebne obuke za rad sa djecom i mladima, realizovane u saradnji sa Policijskom akademijom, dok će škole odlučiti koga od njih će angažovati, poručio je Šljukić.
Izvor i foto: RTV Podgorica
Mene je zaštitar, po nalogu direktora, fizički spriječio da prisustvuje sjednici Nastavničkog vijeća, pa bih predložila da se radi preciznosti i transparentnosti u opisu posla zaštitara doda sljedeće:
„U nadležnosti zaštitara je procjena pedagoško-pravnog statusa nastavnika i odlučivanje o njihovom pravu prisustva sjednicama stručnih organa škole.“
Takođe, korisno bi bilo precizirati da nastavnik, kao zaposleni u ustanovi, predstavlja bezbjednosni rizik od kojeg je potrebno štititi obrazovno-vaspitnu instituciju.
Jer, ako fizičko onemogućavanje ulaska zaposlenom u prostor gdje ostvaruje svoje radno pravo nije upotreba sile — onda je potrebno redefinisati i terminologiju i nadležnosti.