Širom svijeta danas se obilježava Dan roze majica, Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Samo u Crnoj Gori, za 11 mjeseci prošle godine, desetine maloljetnika bile su i žrtve i počinioci nasilja. Stručnjaci poručuju da rješenje leži u preuzimanju odgovornosti svakog pojedinca, ali i institucija, prenosi RTV Podgorica.
Roze majica danas simbolično podsjeća na važnost borbe protiv vršnjačkog nasilja, problema koji, uprkos brojnim apelima, i dalje ostaje duboko prisutan u crnogorskom društvu. Iz Udruženja Roditelji upozoravaju da ozbiljnost situacije na visokom nivou i da izostaje sistemski odgovor.
„Mi i dalje nešto tu analiziramo, pokušavamo, tražimo, mijenjamo neke propise, pravimo neke planove, i dalje se sva priča svodi na to, i dalje nemamo primjenu onoga što već postoji, vrijeme prolazi situacije se komplikuju, odgovornosti nema i imamo situaciju takva kakva jeste“, navela je Kristina Mihailović, iz Udruženja roditelja.
Dodaje da misli da su oni samo ogledalo svega onoga što se dešava u ovom društvu i u ovoj državi, i među nama odraslima, i da „naša očekivanja da će oni biti drugačiji i da sve što treba da uradimo da ih kaznimo i da na taj način riješimo problem će nas dovesti do još nekih složenijih situacija“.
Za 11 mjeseci prošle godine, prema podacima Uprave policije 73 maloljetnika osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv svojih vršnjaka. Mihailović upozorava da je čest problem u prebacivanju odgovornosti, ali i u neprimjeni postojećih propisa.
„Praćenje i kontrola i nadzor svega toga što se primjenjuje ne postoji, počev od toga da mi nemamo podatke. Svaka škola ima obavezu, ako govorimo o školama, nije vršnjačko nasilje samo u školama, svaka škola ima obavezu da vodi evidenciju o slučajevima vršnjačkog nasilja, niti oni to rade, niti ih ko za to kontroliše, ne snose odgovornost ako to ne rade, a to im je obaveza, dakle oni to moraju da rade“, ističe Mihailović.
Psiholozi upozoravaju da uzroci nasilja među djecom često leže u kombinaciji uticaja društvenih mreža, dostupnosti neprimjerenih sadržaja i porodičnih odnosa. Kako kažu, djeca o nasilju često ćute, iz straha, stida ili nesigurnosti.
„Razlozi razni mogu biti kada su djeca jer je taj kritičan period, razvojni period, osnovna škola srednja, tako da opet je jako važno i ne biti kritikujući u tim momentima prema djeci nego pokušati kroz podršku, kroz otvoren razgovor, mehanizme tražiti, ali jako je važno da oni osjete tu empatiju i podršku, i ljubav kroz porodicu“, kazala je psihološkinja, Stela Burzanović.
Dodaje da koliko god da pričamo ovo nas ne treba zaustaviti da tražimo još možda neke novitete, mehanizme u samoj ovoj borbi protiv nasilja.
Sagovornici poručuju da je odgovornost zajednička, a zaštita djece mora biti prioritet cijelog društva.
Izvor: RTV Podgorica
