Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je predavanje na prestižnom Oxford Union-u, u sklopu Univerziteta Oxford, gdje je govorio o promjenama u međunarodnim odnosima i ulozi malih država u savremenom globalnom poretku.
Obraćajući se ujedno i kao bivši student Univerziteta u Oksfordu, Milatović je istakao lični značaj povratka na mjesto gdje je, kako je naveo, stečeno znanje koje mu je omogućilo da manje od decenije nakon diplomiranja postane predsjednik države.
„U današnjem svijetu obilježenom neizvjesnošću, želim da počnem od onoga što je izvjesno: znanje je najvredniji resurs koji pojedinac može posjedovati“, poručio je predsjednik države.
Govoreći o globalnoj preraspodjeli moći i izazovima sa kojima se suočava međunarodni poredak, Milatović je naglasio da se međunarodni sistem nalazi u fazi tektonskih promjena.
„U svijetu u kojem moć sve više odlučuje, male države moraju odgovoriti koordinacijom, dosljednošću i odgovornošću“, istakao je Milatović.
Pozivajući se na Sviftovu priču o Guliveru i Liliputancima, predsjednik Crne Gore je istakao da snaga malih država leži u njihovoj saradnji, aludirajući na saradnju između Liliputanaca koji su uspjeli da ukrote Gulivera, a onda i da ga navedu da se bori za njihove interese.
Milatović je poručio da su NATO, Evropska unija i Ujedinjene nacije tri ključna stuba spoljne politike Crne Gore, naglašavajući da savezništva predstavljaju najčvršću garanciju bezbjednosti i dugoročne stabilnosti.
On je naglasio značaj Ujedinjenih nacija. „Ujedinjene nacije nijesu savršene, ali jedno je sigurno: svijet bi bio neuporedivo gore mjesto bez njih“, poručio je Milatović, podsjećajući da je ta organizacija nastala iz pepela Drugog svjetskog rata kao svjetionik nade za čovječanstvo.
On je naglasio da je nakon osam decenija zajedničkih dostignuća vrijeme za reformu Ujedinjenih nacija, kako bi bile spremne da odgovore na savremene izazove, te poručio da odgovornost za njihovo jačanje ne leži samo na samoj organizaciji, već na svim državama članicama koje su je stvorile i koje je oblikuju.
Govoreći o evropskoj perspektivi, predsjednik je ponovio ambiciju da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
„Čvrsto vjerujem da imamo sve što je potrebno da postanemo 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Moramo iskoristiti proces pristupanja Evropskoj uniji da ubrzamo reforme i osnažimo našu demokratiju, kako bismo u Evropsku uniju ušli ne samo kao nova članica, već kao država koja je u potpunosti spremna i duboko posvećena njenim vrijednostima“, naveo je predsjednik države.
On je ocijenio da bi članstvo Crne Gore poslalo jasnu poruku regionu da se reforme i demokratska transformacija isplate, te da politika proširenja ostaje snažan i transformativan instrument Evropske unije.
Iz Kabineta predsjednika poručuju da predavanje na Oxford Unionu, jednom od najznačajnijih svjetskih foruma za javnu debatu, predstavlja potvrdu međunarodnog kredibiliteta Crne Gore i njenog jasnog euroatlantskog opredjeljenja.
