Gorivo u Crnoj Gori moglo bi poskupiti usljed trenutnog rasta cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu. Iz Ministarstva energetike i rudarstva kazali su za CdM da je projektovana cijena dizela za 4. mart u porastu za devet centi a benzina za četiri, pri čemu napominju da do sljedećeg obračuna imaju još dva dana koja ulaze u kalkulaciju cijena i koja trenutnu sliku mogu donekle izmijeniti. Snabdijevanje u ovom trenutku, kako kažu, nije ugroženo.
Na pitanje CdM-a da li se planiraju mjere poput ograničavanja cijena goriva ili smanjenja akciza u slučaju naglog rasta cijena energenata, Ministarstvo finansija saopštilo je da aktivno prati dalji razvoj situacije, te da će javnost biti obaviještena.
Rast cijena nafte na međunarodnom tržištu
Rast cijena uslijedio je nakon početka rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne i Irana s druge strane. Iran je na dan napada zaustavio tankere koji prolaze kroz Hormuški moreuz kroz koji obično prolazi otprilike jedna petina dnevne svjetske isporuke nafte.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva napominju da dešavanja na Bliskom istoku itekako utiču na globalni rast cijena nafte i naftnih derivate, te da je sama najava mogućnosti napada na Iran tokom prošle nedjelje rezultirala blažim ali osjetnim pokupljenjem nafte i posljedično deriva, dok je sa prvim danom napada cijena dodatno skočila. Nakon bombaradovanja jednog od najvećih naftnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji, cijene su, kako navode, dodatno porasle.
Ipak, cijene sirove nafte su danas pale prvi put nakon šest dana, jer američka vlada razmatra mogućnost intervencije na tržištu naftnih fjučersa kako bi ublažila rast, a takođe je izdala dozvole za kupovinu ruske nafte kako bi se smanjili problemi u snabdijevanju nastali zbog rata na Bliskom istoku, prenosi Rojters.
Država ima nafte za oko 35 dana
Snabdijevanje naftnim derivatima u ovom trenutku nije ugroženo, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva za CdM.
Prema zvaničnim podacima, formirano je 44.260 metričkih tona obaveznih rezervi naftnih derivata, što obezbjeđuje stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od oko 35 dana u slučaju eventualnih poremećaja. Dodaju da se u najskorijem periodu očekuje formiranje dodatnih rezervi u vrijednosti od 11 miliona eura, kroz otvoreni postupak nabavke koji vodi Uprava za ugljovodonike.
“Važno je naglasiti da odluku o puštanju u promet obaveznih rezervi naftnih derivata i sprovođenju drugih mjera za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima, donosi Vlada, na predlog Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snadbijevanja tržišta naftnim derivatima donosi shodno odredbama Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Rezerve, se po pravilu puštaju u slučaju nastanka poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima, do kojeg nije došlo, i trenutno nema naznaka da će samo snadbijevanje biti ugroženo”, kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Pritisak na cijene, ne na snabdijevanje
U Crnu Goru se oko 65 odsto naftnih derivata doprema brodom iz Grčke, dok se ostatak uvozi drumskim putem, uglavnom iz Hrvatske (oko 30 odsto), te manjim dijelom iz Albanije, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Kako kažu iz Ministarstva energetike i rudarstva, uvozne rute koje se koriste ne zavise u značajnoj mjeri od Hormuškog moreuza pa se ne očekuju poremećaji u isporukama.
Ističu da sistem obaveznih rezervi dodatno povećava sigurnost snabdijevanja, te da je obrazovan Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja naftnim derivatima, u kojem učestvuju predstavnici relevantnih institucija i privrede, koji redovno analizira situaciju i predlaže mjere kada je to potrebno. U Savjetu su, između ostalih, i predstavnici kompanija Jugopetrol AD, INA CRNA GORA d.o.o i EURO PETROL d.o.o, koje imaju najveći udio u prometu na tržištu naftnih derivate u Crnoj Gori.
“Realno je, međutim, da ukoliko globalne tenzije potraju ili se prodube, dođe do rasta cijena naftnih derivata, usljed kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Dakle, potencijalni efekti mogli bi se odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nestašice goriva”, kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena goriva u Crnoj Gori direktno zavisi od kretanja na međunarodnom tržištu naftnih derivata, i, kako ističu, ne predstavlja diskrecionu odluku Ministarstva.
“Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara – Platts kotacija za naftne derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke Crne Gore. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati troškovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV. Obračun maksimalnih cijena vrši se redovno, na svake dvije sedmice, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih cijena naftnih derivata i Zakonom o energetici”, kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ministarstvo finansija prati situaciju
Zakonski okvir omogućava da Ministarstvo finansija, u saradnji sa Vladom, predloži mjere u slučaju poremećaja na tržištu energenata. To može uključivati privremeno smanjenje akciza, što bi direktno smanjilo konačnu cijenu goriva, ili predlaganje regulacije maksimalne cijene kako bi se ublažio cjenovni pritisak na potrošače.
Na pitanje CdM-a da li se planiraju mjere s obzirom na trenutnu situaciju na međunarodnom tržištu, Ministarstvo finansija odgovorilo je da aktivno prati situaciju i da će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva zaključuju da dalji trend kretanja cijena zavisi od globalnih okolnosti na tržištu nafte, a novi obračun maloprodajnih cijena naftnih derivata biće izvršen u ponedjeljak, 9. marta 2026. godine, kada će javnost biti informisana o konačnim iznosima. Promijenjene cijene važiće od utorka, 10. marta, narednih 14 dana.
Izvor: CdM
