Cijene nafte zabilježile su rekordan sedmični rast, što predstavlja jedan od najvećih šokova u savremenoj historiji tržišta energenata. Od 28. februara do danas, Brent crude (referentna svjetska nafta) skočio je oko 30%, dok je WTI (West Texas Intermediate – američka nafta) porasla oko 40%, saopštila je organizacija Montenegro Statistics and Analitics (MneStat).
Glavni pokretač ovih kretanja je, kako navode, eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koji je doveo do direktnih prijetnji prekida transporta nafte kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi oko 20 odsto globalne nafte. Ovaj geopolitički faktor momentalno je, ističu iz MneStat, izazvao paniku među investitorima i trgovcima nafte, što je rezultiralo naglim rastom cijena na svjetskim berzama.
“Analitički gledano, situacija kombinuje dva faktora: fizičku restrikciju snabdijevanja i psihološki efekt na tržište. Prvi je izazvan mogućim zatvaranjem Hormuškog moreuza, što ograničava količinu nafte koja može biti transportovana, dok je drugi rezultat očekivanja daljeg pogoršanja konflikta i mogućih sankcija. Ovakav simultani efekat dovodi do ubrzanog rasta cijena, kakav rijetko viđamo u periodu od sedam dana”, preciziraju iz MneStat.
Predviđa se, ističu, da će cijene nafte u narednim sedmicama nastaviti rasti i da mogu dostići 120 dolara po barelu, dok ne bi bilo iznenađujuće da, ukoliko sukob potraje, cijene pređu i 150 dolara po barelu.
“Takav scenario predstavlja ozbiljan udarac za globalnu ekonomiju, sa višestrukim efektima: povećanje cijena goriva, poskupljenje osnovnih proizvoda, smanjenje kupovne moći, i mogućnost pojave velike inflacije u ekonomijama svijeta”, pojašnjavaju iz MneStat.
U Crnoj Gori se, kako navode, već od ponedjeljka očekuje rast cijena goriva za oko 16 centi po litru, ali to je samo početak.
“Jasno je da je Crna Gora nemoćna u ovoj situaciji – promjene cijena zavise od globalnog tržišta nafte i geopolitičkih tenzija, a lokalne mjere ne mogu značajno uticati na rast. To znači da će cijene goriva u Crnoj Gori biti podložne daljem rastu sve dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizuje ili prolaz tankera sa naftom ne bude bezbjedan od iranskih raketa I dronova. Po intenzitetu i efektima, trenutna situacija može se uporediti sa krizom izazvanom početkom rata u Ukrajini. Stručnjaci upozoravaju da bi što brži završetak sukoba bio najbolji scenario za smanjenje ekonomskog pritiska i posledica”, kazali su iz MneStat.
Ovaj sedmični skok cijena pokazuje, kako navode, koliko geopolitika i promjene na jednom tržištu mogu direktno utiče na ekonomske tokove i cijene energenata u cijelom svijetu.
“Tržišta su pokazala visoku osjetljivost na poremećaje u snabdijevanju, što potvrđuje potrebu za diversifikacijom izvora energije i strateškim rezervama. Svi akteri, od vlada do kompanija i potrošača, treba da prate situaciju i pripreme se za moguće dalje turbulencije”, zaključuju iz MneStat.
