Radna grupa za pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biće formirana u narednih nekoliko sedmica, a još uvijek nije definisano kakve će zaštitne mjere biti dio tog dokumenta.
Ove informacije objavio je „Politiko“, pozivajući se na izvore iz Evropske komisije, navodeći da se modeli zaštitnih klauzula uveliko razmatraju.
Prioritet Evropske komisije, u trenutku kada je Crna Gora blizu okončanja pristupnih pregovora, jeste da osigura da ona i druge države kandidati ne budu trojanski konji i ugroze jedinstvo u spoljnopolitičkim stavovima, odnosno da ne postanu Mađarska 2.0. Da bi se to postiglo, plan je da se Crna Gora, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, iskoristi kao pokusni kunić.
Početak rada na ugovor o pristupanju Crne Gore, kako je više puta do sada najavljivano, počeće u mandatu kiparskog predsjedavanja Savjetu Evrope, odnosno do kraja juna. Prema navodima „Politika“, to će se desiti već ovog mjeseca.
Čeka se zeleno svjetlo Francuske
Prema izvorima „Politika“, Francuska je trenutno jedina prepreka da se počne sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore.
– Pariz odbija da da zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. Svi pokušavaju da uvjere Francusku da se složi s tim – rekao jedan od evropskih diplomata.
Kako je objavio taj medij, portparol kiparskog predsjedništva nije htio da saopšti kada će radna grupa biti formirana, ali je zvaničnik EK rekao da će to biti u roku od nekoliko sedmica. Dvojica evropskih diplomata potvrdili su da se to očekuje ovog mjeseca. Da je EK u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora nedavno je izjavila i komesarka za proširenje Marta Kos. Međutim, još uvijek nije poznato kakav će oblik imati zaštitne mjere EU.
– Kruže neke ideje, ali niko nije došao sa konkretnim predlogom – rekao je za „Politiko“ evropski diplomata koji je učestvovao u diskusijama.
Neki od ranijih predloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava. Druga tema razgovora iza kulisa je koliko dugo bi zaštitne mjere trebalo da ostanu na snazi. Isti izvor navodi da su postojale zaštitne klauzule za zemlje koje su se pridružile EU 2004. godine, koje su se odnosile na neuspjeh u implementaciji pravila unutrašnjeg tržišta, ali su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile baš robusne. Izvor „Politika“ je kazao da je na nedavno održanom sastanku ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen, Bjoerna Seiberta, bilo riječi o proširenju, te da je predlog Komisije da se ubrza članstvo zemalja kandidata putem procesa nazvanog obrnuto proširenje – dodjeljivanje članstva u EU s ograničenim privilegijama i pravom glasa – snažno odbijen.
Kada je u pitanju prijem novih članica u EU, Evropska komisija ima jedan glavni prioritet: osigurati da se nijedna nova članica ne pretvori u novu Mađarsku. Komisija želi da uvede „dugoročne zaštitne mjere“ u pristupni ugovor Crne Gore kako bi osigurala da blok može reagovati ako mala balkanska zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava.
– Ovo će biti ugovor o pristupanju koji će definisati buduće ugovore o pristupanju – rekao je zvaničnik EU.
Crna Gora nije jedina zemlja koja nastoji da se pridruži EU. Ukrajina stremi članstvu u EU do 2027. godine, kako bi bila uključena u mirovni sporazum s Kremljom, a i Island će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU.
Izvor: dan.co.me
