Krizna dešavanja nameću potrebu obnavljanja robnih rezervi nakon dvije decenije, zbog skoka cijena goriva i ostalih proizvoda. Ne isključuju se i nestašice u nekim zemljama ukoliko se ratni sukobi nastave, upozorio je jedan od autora studija Ekonomskog fakulteta, o opravdanosti formiranja robnih rezervi, doktor Bojan Pejović.
Do usvajanja Zakona i odluke o robnim rezervama Vlada mora uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima, uvoznicima sklapti aranžmane kroz finansijske instrumente preče kupovine, kazao je Pejović. Naglašava da kod cjenovnog udara goriva ako se kriza produbi, vlada mora djelovati ne samo kroz rezerve.
Ratni sukob na Bliskom istoku odrazio se na cijene goriva i moguće nestašice u pojedinim zemljama, posljedično i na rast cijena ostalih proizvoda. Male ekonomije, uvozno zavisne poput domaće, mogle bi se suočiti sa poteškoćama te su robne rezerve nužnost, kaže jedan od autora studije ekonomskog fakulteta o opravdanosti formiranja robnih rezervi, dr Bojan Pejović.
– U ovom nekom prelaznom dijelu Vlada mora raditi ono što je jedino moguće, a to je uspostaviti partnerske odnose sa trgovcima koji postoje u Crnoj Gori, sa uvoznicima i potencijalno razmatrati sklapanje adekvatnih aranžmana kroz finansijski instrumente, da imaju prosto pravo preče kupovine za nabavku dodatnih količina roba za određeni vremenski period – dodaje on.
Zbog finansijskih ograničenja, autori studije zalažu se za kratkoročne mjesečne nabavke u početnoj fazi i pravo preče kupovine, kaže Pejović. Inflacija je učinila svoje, te je neophodna ponovna procjena formirati ih u granicama Crne Gore.
– Procijeniti da ukoliko se obezbijedi dovoljna količina robe za mjesečne potrebe Crne Gore, što je neki minimum, to bi bila ta vrijednost od nekih 21 milion za nabavku te robe i za godišnje održavanje te robe. Naravno, ako vi želite da obezbijedite količinu za šestomjesečne, dvanaestomjesečne potrebe, onda se to multiplikuje pa dođe do tih 200 miliona, ali vjerujte mi nijedna zemlja nema tolike robne rezerve za godinu dana, to je prosto nemoguće – pojasnio je Pejović.
Pravi efekat bi bio pažljivim kombinovanjem sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom.
– Jer ukoliko mi formiramo robne rezerve „preko noći“ i kompletnu roba koja bude u robnim rezervama uvezemo, mi ćemo povećati uvoz značajno i držati tu količinu robe u skladištima, ali to neće imati razvojni potencijal i razvojni efekat kao što bi to bilo ukoliko bismo formirali robne rezerve od robe koja je proizvedena u Crnoj Gori. Naravno to nije posao koji se može završiti za nedelju dana, za mjesec dana, to je posao koji treba planirati – navodi on.
Što se pak tiče goriva, država ide u dobrom smjeru da formira strateške rezerve preko uprave za ugljovodonike i privatne kompanije. Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi što obezbjeđuje kontinuitet u snabdijevanju u periodu od mjesec do mjesec i po.
Snabdijevanje naftnim derivatima u ovom trenutku nije ugroženo, saopštili su iz Ministarstva energetike i najavili nove cijene od iduće sedmice i to je prostor gdje prema ocjeni Bojana Pejovića država može intervenisati.
– Kako se poremećaj nastavi, dalje možda i multiplikuje, onda bi trebalo razmotriti da li je moguće kroz neke druge načine, a ne samo kroz rezerve, djelovati kako bi se cijene vratile na neki prihvatljiv nivo ili neki nivo koji uporedi se prethodnim nivoima – zaključuje Pejović.
Zakon o formiranju robnih rezervi i odluka o formiranju, kako je najavljeno iz resora Ministarstva poljoprivrede, brzo će se naći na Vladi i u Skupštini. Razmatra se dovoljnost svih proizvoda makar 30 do 60 dana kako bi odgovorili na razne globalne i lokalne izazove.
Izvor: RTCG
