Cijena barela Brent sirove nafte, međunarodnog referentnog standarda, u četvrtak ujutro premašila je 100 dolara, samo nekoliko dana nakon što je nakratko skočila blizu 120 dolara, a zatim pala ispod 90, usljed nestabilnosti na finansijskim tržištima i u globalnoj ekonomiji.
Cijene nafte porasle su za više od devet odsto jer su se pojačale bojazni u vezi sa snabdijevanjem nakon iranskih napada na komercijalna plovila u okolini Hormuškog moreuza.
Iran je eskalirao napade s ciljem da izazove dovoljno globalnog ekonomskog pritiska kako bi natjerao Sjedinjene Američke Države i Izrael da okončaju rat koji je počeo prije 12 dana. Međutim, nije bilo naznaka da se sukob smiruje.
Iran je gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama Zaliva i praktično zaustavio promet tereta kroz uski Hormuški moreuz, kojim prolazi petina ukupne svjetske trgovine naftom.
Kao odgovor, Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u srijedu pristala da na tržište pusti 400 miliona barela nafte, što je najveća količina rezervi za vanredne situacije u njenoj istoriji. Sjedinjene Američke Države planiraju da već naredne sedmice iz svojih strateških rezervi nafte puste 172 miliona barela kako bi ublažile nagli rast cijena.
Ipak, nastavak sukoba i neizvjesnost podgrijali su spekulacije da bi cijene mogle dodatno rasti.
Tržišta u Aziji su oslabila: japanski Nikkei 225 pao je za 1,8 odsto na 54.043,38 poena. U Južnoj Koreji Kospi je izgubio 1,2 odsto i spustio se na 5.540,56 poena, dok je hongkonški Hang Seng oslabio za 1,2 odsto na 25.577,71 poen.
Šangajski kompozitni indeks pao je za 0,6 odsto na 4.106,96 poena, a u Australiji je S&P/ASX 200 oslabio za 1,7 odsto na 8.599,00 poena.
Terminski ugovori na američke indekse bili su niži za jedan odsto, dok je dolar ojačao na 159,02 japanska jena sa 158,95 jena. Euro je oslabio na 1,1538 dolara sa 1,1566 dolara.
U srijedu su američke dionice završile bez većih promjena: S&P 500 je skliznuo 0,1 odsto, na 6.775,80 poena, drugi dan zaredom blagih pomjeranja nakon burnog perioda izazvanog ratom s Iranom. Industrijski indeks Dow Jones pao je za 0,6 odsto na 47.417,27 poena, dok je tehnološki Nasdaq porastao 0,1 odsto na 22.716,13 poena.
Od početka rata, nagli skokovi cijena nafte uzrokuju snažne oscilacije na svjetskim finansijskim tržištima, često iz sata u sat. Cijene nafte su ove sedmice nakratko skočile na najviše nivoe od 2022. godine zbog mogućnosti da bi proizvodnja na Bliskom istoku mogla biti blokirana na duži period, što je dodatno pojačalo strahove od novog talasa teške inflacije u globalnoj ekonomiji.
U izvještaju kompanije Oxford Economics navodi se da su „oscilacije cijena Brent sirove nafte tokom proteklih nekoliko dana upadljive i izvjesno je da će volatilnost ostati prisutna zbog nedostatka vremenskog okvira kada će doći do deeskalacije sukoba i kada će se u efektivno zatvorenom Hormuškom moreuzu promet početi oporavljati“.
Procjenjuju da volatilnost sugeriše kako bi, u zavisnosti od razvoja situacije, cijene nafte mogle skočiti i do 140 dolara po barelu.
Izvor: CdM
