Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 117. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, donijela više odluka.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
Kako navode, predlożenim izmjenama i dopunama Zakona postižu se sljedeći ciljevi:
– usklađivanje sa standardima EU i međunarodnim pravom – naročito sa Direktivom 2016/800 Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. maja 2016. godine o procesnim garancijama za djecu koja su osumnjičena il optužena u krivičnim postupcima i Opštim komentarom broj 14 uz Konvenciju o pravima djeteta, radi jačanja procesnih garancija za maloljetnike koji su osumnjičen i/ili optuženi u krivičnim postupcima;
– jačanje procesne zaštite maloljetnika – preciznije definisanje prava i obaveza tokom postupka, ukijučujući obavezu uzimanja u obzir najboljeg interesa djeteta i zaštitu dostojanstva i integriteta;
– normativno prepoznavanje posebnog tretmana maloljetnika – osiguravanje da krivičnopravni tretman maloljetnika bude zakonski definisan kao poseban sistem mjera u okviru krivičnog pravosuđa.
„Cilj je obezbijediti dosljednu primjenu ključnih principa u praksi – implementaciju normativnih odredbi koje omogućavaju praktičnu primjenu principa najboljeg interesa, dostojanstva i integriteta djeteta u svim fazama krivičnog postupka. U konačnom, cilj predloženog propisa je povećanje pravne sigurnosti, zaštite prava maloljetnika i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa međunarodnim standardima“, obrazložili su iz Vlade.
Utvrđen je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Bugarske o naučnoj i tehnološkoj saradnji.
„U cilju unapređenja saradnje u oblasti nauke i tehnologije između Crne Gore i Republike Bugarske, Zakon će doprinijeti produbljivanju veza između naučnoistraživačkih zajednica dviju zemalja, odnosno povezivanju naučnoistraživačkih ustanova iz Crne Gore i Republike Bugarske čiji je interes da uspostave i razviju saradnju putem realizacije zajedničkih naučnih i/ili tehnoloških programa i projekata. Saradnja na koju se ovaj Sporazum odnosi obuhvata: razmjenu delegacija, naučnika i eksperata; održavanje zajedničkih naučnih konferencija i stručnih skupova; osposobljavanje i usavršavanje istraživača, tehničara i menadžera u nauci i tehnologiji; razmjenu naučnih i tehnoloških informacija; sprovođenje zajedničkih istraživačkih projekata i druge oblike međusobno dogovorene naučne i tehnološke saradnje. Zakon će promovisati saradnju između istraživača i istraživačkih ustanova u Crnoj Gori i Republici Bugarskoj, kroz zajedničke istraživačke projekte u dogovorenim prioritetnim oblastima saradnje, uz mogućnosti za crnogorske istraživače da unaprijede svoj istraživački rad u centrima i institutima Republike Bugarske, kao jedne od članica Evropske unije, da koriste savremene tehnologije i laboratorije, realizuju razmjenu znanja i iskustava kroz zajedničke istraživačke projekte kao i da se realizuje usavršavanje magistranada i doktoranada“, piše u obrazloženju.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama s Izvještajem sa javne rasprave.
Podsjećaju da je u Crnoj Gori se od 9. januara 2023. godine primjenjuje Zakon kojim je regulatorni okvir iz ove oblasti u potpunosti usklađen sa Direktivom 2014/92/EU o uporedivosti naknada povezanih sa računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje sa osnovnim uslugama (Payment Accounts Directive – PAD).
„Ovim zakonom uređuju se prava i obaveze potrošača i pružalaca platnih usluga u vezi sa računima za plaćanje i to naročito u dijelu koji se odnosi na uporedivost naknada za usluge povezane sa računima za plaćanje, olakšavanje prebacivanja računa za plaćanje potrošača sa jedne kreditne institucije na drugu i obezbjeđivanje pristupa računu za plaćanje sa osnovnim uslugama potrošačima. Prilikom primjene postojećeg Zakona u praksi, identifikovane su određeni nedostaci koje su umanjivale očekivane pozitivne efekte primjene zakona, otežavale dosljednu primjenu odredbi i ograničavale prava potrošača, što je novim rješenjem unaprijeđeno. Naime, kako je naglašeno i u diskusiji, u aktuelnoj ekonomskoj situaciji, sa evidentnim inflatornim kretanjima, ovaj zakon mogao bi da doprinese povećanju transparentnosti i smanjenju troškova koji prate vođenje transakcionih računa, posebno kod ugroženih kategorija korisnika – fizičkih lica, od kojih dio ne koristi bankarske usluge u očekivanoj mjeri, prvenstveno iz razloga troškova. Donošenjem predloženih izmjena povećali bi se inicijalno očekivani pozitivni efekti primjene ovog zakona, povećala mogućnost pristupa korisnicima platnih usluga računu za plaćanje sa osnovnim uslugama i povećala transparentnost u primjeni, posebno kod kategorije tzv. “osjetljive grupe”, što je važan podstrek u aktuelnoj socio-ekonomskoj situaciji“, piše u obrazloženju.
Utvrđen je Predlog zakona o zaštiti konkurencije.
Kako navode iz Vlade, donošenje novog zakona ima za cilj dalju harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti zaštite konkurencije, naročito sa Direktivom (EU) 2019/1 o ovlašćenjima organa država članica nadležnih za zaštitu konkurencije kako bi bili efikasniji u sprovođenju pravila konkurencije i o obezbjeđivanju pravilnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta (ECN+ Direktiva), kao i sa pravilima utvrđenim u Regulativi Savjeta (EZ) br. 1/2003 o sprovođenju pravila konkurencije iz članova 101 i 102 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.
„ECN+ Direktiva posebno naglašava potrebu da nacionalna tijela za zaštitu konkurencije raspolažu adekvatnim ovlašćenjima, institucionalnom nezavisnošću i dovoljnim finansijskim, ljudskim i tehničkim resursima kako bi mogla efikasno primjenjivati pravila konkurencije. U tom smislu, novim zakonom dodatno se jačaju nadležnosti Agencije, unapređuju istražna ovlašćenja, uređuje sistem procesnih garancija u postupku pred Agencijom, kao i mehanizmi saradnje sa Evropskom komisijom i organima za zaštitu konkurencije država članica Evropske unije. Istovremeno, zakonom se preciznije uređuje sistem sankcija za povrede konkurencije, uključujući mogućnost izricanja novčanih kazni do 10 % ukupnog svjetskog godišnjeg prihoda učesnika na tržištu, čime se nacionalni sistem sankcionisanja dodatno usklađuje sa standardima prava Evropske unije. Unapređenje zakonodavnog okvira u ovoj oblasti ima poseban značaj u kontekstu evropskih integracija Crne Gore, budući da je politika konkurencije jedan od ključnih elemenata funkcionisanja unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, stoji u obrazloženju.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o nadzoru proizvoda na tržištu.
Kako navode, glavni razlog za donošenje zakona je pravna reforma na nivou EU kojom je Regulativa (EU) 2019/1020 zamijenila i stavila van snage Regulativu (EZ) 765/2008 u dijelu koji se odnosi na nadzor proizvoda na tržištu.
„Navedena regulativa (EU) 2019/1020 je glavni izvor odredbi novog zakona, ali ne i jedini, jer se predlaže i primjena Regulative (EU) 2019/515 o uzajamnom priznavanju roba, Odluke (EZ) 768/2008 o zajedničkom okviru za trgovanje proizvodima, Direktive 2001/95/EZ o opštoj bezbijednosti proizvoda, i crnogorskih nacionalnih pravila koja dopunjavaju evropska pravila i koja nijesu u suprotnosti sa načelima i pravilima prava EU. S tim u vezi propisuje se shodna primjena prava za propise koji preuzimaju ili tek treba da preuzmu odredbe navedenih izvora prava EU“, piše u obrazloženju.
Vlada je, takođe, odobrila korišćenje dijela sredstava Tekuće budžetske rezerve u 2026. godini, za pomoć pravnim licima za finansiranje djelatnosti, fizičkim licima za liječenje, školovanje i poboljšanje materijalne situacije i sanacije posljedica elementarnih nepogoda do iznosa od 400.000 eura. U skladu sa donijetim zaključcima, ova sredstva, na osnovu podnijetih zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije, raspodjeljuje Komisiji za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve do iznosa od 200.000 eura i Komisiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda do iznosa od 200.000 eura.
