Sve kasnije zasnivanje porodice među mladima u Crnoj Gori posljedica je prije svega ekonomske nesigurnosti, visokih cijena stanovanja i nestabilnog tržišta rada. Demograf Miroslav Doderović upozorava da se odluka o djeci sve češće donosi tek nakon što mladi obezbijede posao, stan i osjećaj sigurnosti u budućnost – a to se danas dešava sve kasnije, piše Pobjeda.
Dok mladi čekaju stabilnije uslove za život, Crna Gora se suočava sa sve manjim brojem rođenih i kasnijim roditeljstvom. Prema ocjeni demografa Miroslava Doderovića, odgađanje braka i djece postaje sve izraženiji društveni trend, a u njegovoj osnovi su prije svega ekonomski razlozi.
„Mladi u Crnoj Gori često se suočavaju sa nezaposlenošću, niskim zaradama, nesigurnim oblicima zaposlenja i ograničenim mogućnostima dugoročnog profesionalnog napredovanja. U takvim okolnostima teško je donositi odluke koje podrazumijevaju trajnu odgovornost, kakvu nose brak i roditeljstvo“, kazao je Doderović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, mladi koji žele djecu često procjenjuju da se na taj korak ne mogu odlučiti ukoliko nemaju stabilna primanja i osnovne uslove za dostojanstven život.
Poseban problem predstavlja stanovanje. Procjenjuje se da u Crnoj Gori nedostaje oko 30.000 stanova, od čega čak 15.000 u Podgorici.
„Visoke cijene nekretnina, posebno u urbanim centrima, kao i opterećenja koja nosi kreditno zaduživanje, za veliki broj mladih parova predstavljaju ozbiljnu prepreku“, naveo je Doderović.
Zbog toga mnogi mladi ostaju duže u roditeljskom domu, što posredno odlaže i brak i roditeljstvo.
Produženo školovanje pomjera granicu mladosti
Osim ekonomskih razloga, na kasnije zasnivanje porodice utiče i produžavanje perioda obrazovanja.
„Savremeni obrazovni tokovi podrazumijevaju da mladi sve duže ostaju u sistemu školovanja. Nakon osnovnih studija nerijetko nastavljaju master ili specijalističke programe, što produžava period ekonomske zavisnosti i odgađa ulazak u stabilnu profesionalnu fazu života“, pojasnio je Doderović.
Posljedica takvog procesa je, dodaje on, pomjeranje granice mladosti.
„Ona se više ne završava nužno sredinom dvadesetih godina, već često traje do tridesete, pa i trideset pete godine života“, kazao je on.
Odlazak mladih dodatno pogoršava demografsku sliku
Na odluku o roditeljstvu značajno utiču i migracije.
„Veliki broj mladih odlazi u inostranstvo radi školovanja ili zaposlenja, a period prilagođavanja novom okruženju često podrazumijeva odlaganje planiranja porodice. Istovremeno, odlazak mladih u reproduktivnom periodu dodatno utiče na demografsku strukturu zemlje“, upozorio je Doderović.
Ipak, pad nataliteta nije specifičan samo za Crnu Goru.
„Većina evropskih država već duže vrijeme bilježi stopu fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. U tom smislu Crna Gora se uklapa u širi regionalni i evropski trend“, istakao je on.
U Evropskoj uniji ukupna stopa fertiliteta iznosila je 1,38 djeteta po ženi 2023. godine, a 2024. dodatno je pala na 1,34, što predstavlja istorijski minimum.
S druge strane, podaci pokazuju da Crna Gora nije među državama sa najnižim fertilitetom u regionu. Prema podacima Svjetske banke, ukupna stopa fertiliteta u Crnoj Gori 2023. iznosila je oko 1,74 djeteta po ženi, što je više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili Albaniji.
„Problem u Crnoj Gori jeste ozbiljan, ali on nije nužno izraženiji nego drugdje u regionu“, rekao je Doderović.
Demografija se ne može riješiti jednom mjerom
Iskustva evropskih država pokazuju da pronatalitetna politika daje rezultate samo ako je dugoročna i sistemska.
„Natalitet ne raste kao posljedica jedne pojedinačne mjere. Efikasnije rezultate donose politike koje kombinuju finansijsku podršku porodicama, razvijenu mrežu vrtića, sigurnije zapošljavanje i stambene programe za mlade“, naglasio je Doderović.
Kao primjer navodi države poput Francuske i skandinavskih zemalja.
„U tim društvima roditeljstvo je podržano stabilnim dječjim dodacima, plaćenim roditeljskim odsustvom, dostupnim vrtićima i sigurnim tržištem rada. Upravo takvi uslovi podstiču mlade da se ranije odluče na djecu“, objasnio je on.
Sve kasnije majčinstvo
Podaci pokazuju da žene u Crnoj Gori sve kasnije rađaju prvo dijete.
Prije dvadesetak godina najveći broj porođaja bio je u kasnim dvadesetim godinama, dok se danas najveći broj beba rađa kod žena u ranim i kasnim tridesetim.
Iz Kliničkog centra Crne Gore upozoravaju da odgađanje roditeljstva nosi određene medicinske rizike.
„Sa godinama dolazi do prirodnog pada ovarijalne rezerve i kvaliteta jajnih ćelija, što povećava vjerovatnoću infertiliteta, spontanih pobačaja i komplikacija u trudnoći“, navode iz te zdravstvene ustanove.
Zbog toga je, kako ističu, važno pravovremeno informisanje o reproduktivnom zdravlju i realnim biološkim mogućnostima planiranja porodice.
Broj rođenih u padu
Statistika potvrđuje promjene u demografskoj slici zemlje.
Prosječna starost majke pri rođenju djeteta u Crnoj Gori 2004. godine bila je 27,4 godine, 2014. iznosila je 29, dok je 2024. porasla na 30,3 godine.
Prema podacima Monstata, ukupna stopa fertiliteta u 2024. godini iznosila je 1,8.
Doderović upozorava da se demografski izazovi ne mogu posmatrati samo kroz broj rođenih.
„Pad nataliteta nije samo statistički pokazatelj, već odraz dubokih društvenih promjena – od ekonomskih uslova do migracija i promjene životnih strategija mladih“, zaključio je on.
Izvor: Pobjeda
