Nalazi istraživanja javnog mnjenja, ali i konkretni, uznemirujući slučajevi vršnjačkog nasilja, poziv su na djelovanje i hitnu promjenu dosadašnjeg pristupa, uz jasnu strategiju i koordinisanu akciju različitih institucija, civilnog sektora, roditelja i mladih. Način na koji se danas odnosimo prema mladima određuje kakvo ćemo društvo imati sjutra, jer ako im ne obezbijedimo sigurno okruženje, jasne vrijednosti i funkcionalne institucije, rizikujemo da produkujemo nove cikluse nasilja i nepovjerenja.
To su neke od poruka sa otvaranja završne konferencije u okviru projekta „SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
“Društvo često zaboravlja da dijete mora biti zaštićeno, a danas je ono izloženo najrazličitijim oblicima nasilja na dnevnom nivou. I to nije samo naš, već i izazov sa kojima se suočava savremeni svijet“, naveo je ministar pravde Bojan Božović, podsjećajući na praksu Evropskog suda za ljudska prava koja naglašava važnost zaštite prava djeteta.
Kako je podsjetio Božović, 12. marta na Vladi usvojen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, kojima se usklađujemo sa direktivama EU i međunarodnim pravom.
“Time se jača procesna zaštita maloljetnika, uključujući obavezu uzimanja u obzir najboljeg interesa djeteta i zaštitu dostojanstva i integriteta. Međutim, moram naglasiti da kada dođemo do primjene krivičnih odredbi, već smo zakasnili. Zato je prevencija presudno važna, kako bi došli do toga da se slučajevi koji se procesuiraju svedu na minimum”, poručio je Božović.
Da je izuzetno je važno da se o nasilju ne ćuti, posebno kada je riječ o školskom okruženju, istakla je Tatjana Ćalasan, državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, navodeći da je ta institucija uključena u brojne projekte i inicijative, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama, kao i da kontinuirano ulažu napore na jačanju zaštite učenika i zapošljenih te unapređenju uslova za kvalitetno obrazovanje.
“Naš rad se fokusira na sigurnost učenika i zapošljenih, kvalitet obrazovanja i široku inkluziju. Trudimo se da svaki odgovor bude neosuđujući, prije svega smiren i usmjeren na zaštitu i podršku onima kojima je najpotrebnije”, dodala je ona, podvlačeći značaj zajedničkog rada svih aktera – Vlade, škola, roditelja, učenika, stručnih službi, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera.
Liselot Isakson, zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, istakla je da su mladi budućnost društva i da je odgovornost odraslih da ih podrže u pripremi za buduće uloge, u dobrim i izazovnim okolnostima. Podsjetila je da je EU podržala brojne projekte za mlade.
“Drago mi je što je EU podržala projekat „SRCE“, koji primjenjuje multisektorski i multidisciplinarni pristup, jer se problem maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja ne može rješavati djelovanjem jedne institucije, već zahtijeva angažman različitih aktera“, kazala je, naglašavajući značaj sistema usmjerenog na resocijalizaciju i obrazovanje, a ne represiju. “Dalji razvoj sistema maloljetničkog pravosuđa treba usmjeriti na funkcionalne i specijalizovane institucije, kontinuiranu edukaciju stručnog kadra, razvoj i širu primjenu alternativnih sankcija i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora. Zatvorski sistem treba koristiti kao krajnju mjeru, uz obezbjeđivanje odvojenih institucija za maloljetnike“, pojasnila je Isakson.
Naglasila je i da su mladi visoko na agendi Evropske komisije, kroz pristup zasnovan na uključivanju, osnaživanju i povezivanju.
“Vršnjačko nasilje i maloljetnička delinkvencija nijesu izolovani incidenti – oni su odraz šireg društvenog konteksta u kojem mladi odrastaju i koje ih oblikuje. Taj kontekst je, nažalost, sve izazovniji. Svjedočimo relativizaciji vrijednosti, pokušajima njihovog iskrivljavanja, sporim i nedosljednim institucionalnim reakcijama i prebacivanju odgovornosti. Zato ove pojave zahtijevaju sistemski i koordinisan odgovor“, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a.
Podsjetila je na istraživanje CGO-a prema kojem 65,7 odsto građana iz opšte populacije smatra da je vršnjačko nasilje prisutno, dok 44,2 odsto poznaje žrtvu. Među srednjoškolcima, 89 odsto prepoznaje nasilje u nekom obima u svojoj sredini, 21,6odsto su lične žrtve, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva. Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, 55,7 odsto odraslih je vidi kao prisutnu, dok svaki četvrti ispitanik poznaje maloljetnika u sukobu sa zakonom.
“Jasno je da nijedna institucija sama ne može riješiti ove probleme. Potrebna je kontinuirana saradnja obrazovanja, pravosuđa, policije, socijalne zaštite, medija i civilnog sektora. Jednako je važno da javni diskurs ne normalizuje nasilje, već da gradi kulturu odgovornosti, empatiju i međusobnog poštovanaj a tu značajnu ulogu imaju i političke strukture“, zaključila je Uljarević.
