Kako bi se povećalo povjerenje građana/ki u institucije sistema, neophodno je u narednom periodu dodatno usmjeriti napore na unapređenje strateške komunikacije, naročito u kriznim situacijama, što je u proteklom periodu izostalo – zaključak je događaja „(Ne)povjerenje građana u institucije sistema i percepcija rada pravosuđa“, koji je danas Građanska alijansa organizovala u Evropskoj kući u Bijelom Polju.
U uvodnom dijelu događaja prof. dr Miloš Bešić predstavio je ključne nalaze istraživanja Građanske alijanse pod nazivom „Povjerenje građana u rad pravosuđa u Crnoj Gori“.
Rezultati istraživanje ukazuju na dominantno negativnu percepciju efikasnosti pravosudnog sistema, gdje čak 67,3% građana/ki smatra da su sudovi spori u donošenju presuda u slučajevima teških krivičnih djela, dok svega 11,4% vjeruje da su efikasni, što pokazuje nizak nivo povjerenja u operativnu sposobnost pravosuđa kada su u pitanju najteža krivična djela.
Dodatno, percepcija nezavisnosti sudstva ostaje ograničena, budući da tek 5% ispitanika/ca smatra da su sudovi i sudije veoma nezavisni, dok 25,2% vjeruje da su uglavnom nezavisni, uz istovremeno visok udio onih koji ne mogu da procijene (41,6%), što između ostalog ukazuje i na izražen nivo nesigurnosti i nedovoljne informisanosti građana.
U širem institucionalnom kontekstu, građani pokazuju veći stepen povjerenja u policiju (oko 45%), nego u pravosudne institucije (oko 34%), što potvrđuje trend da se veće povjerenje daje institucijama koje su direktnije prisutne u svakodnevnom životu građana.
Posebno značajan segment istraživanja odnosi se na percepciju nedavnih slučajeva bjekstva osuđenih lica, sa fokusom na slučaj Miloša Medenice. Podaci pokazuju da 31,1% građana ne zna ko je odgovoran, dok su ostali odgovori raspoređeni između policije (21,4 %), pravosuđa (25,7%) i ukupnog sistema (15,8%), što jasno ukazuje na nejasno definisane i nedovoljno komunicirane linije institucionalne odgovornosti.
Istovremeno, 60,2 % građana/ki ocjenjuje saradnju između pravosudnih institucija i Uprave policije kao lošu, dok njih 39,8 % smatra da je ova saradnja veoma dobra.
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja uslijedila je panel diskusija u kojoj su učestvovali rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Katarina Kljajević, sutkinja Višeg suda u Bijelom Polju Sanja Konatar i načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ Haris Đurđević.
Komentarišući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana/ki o efikasnosti pravosuđa u posljednjih godinu dana, prema kojima 20,8% ispitanika smatra da je došlo do pogoršanja stanja, 18,7% da je došlo do poboljšanja, 35,5% da je stanje ostalo isto, dok njih 25% ne može da procijeni, Kljajević je istakla da sve institucije moraju raditi na jačanju povjerenja, naglašavajući da je percepcija javnosti povezana sa osjećajem pravičnosti i očekivanjem jednakog postupanja pred zakonom.
Ona je takodje ukazala da percepcija ne zavisi samo od ishoda predmeta, već i od informisanosti građana o nadležnostima institucija, uz isticanje da su zakonitost, efikasnost i nepristrasnost ključni faktori koji utiču na povjerenje.
Kada je riječ o konkretnim koracima koje je tužilaštvo preduzelo u cilju povećanja transparentnosti i pravovremenog informisanja javnosti, podsjetila je na novu Komunikacionu strategiju i njen značaj u tom kontekstu.
Govoreći o saradnji, Kljajević je istakla da postoji izvanredna saradnja sa policijom i sudovi, koja se ogleda u redovnim sastancima i razmjeni smjernica.
Upitan da prokomentariše nalaze istraživanja Građanske alijanse, prema kojima oko 45% ispitanika/ca ima povjerenja u rad policije, Haris Đurđević kazao je da Uprava policije kontinuirano prati percepciju građana kroz različita istraživanja, te da u tom pravcu kontinuirano sarađuje sa relevantnim međunarodnim organizacijama.
On je istakao da percepcija javnosti u velikoj mjeri zavisi od vidljivosti konkretnih rezultata rada institucija, kao i da vjeruje da Uprava policije radi dobar posao u pogledu komunikacije sa građanima.
Govoreći o slučaju Balijagić i pitanju propusta i odgovornosti policijskih službenika,
u odnosu na provjeru Unutrašnje kontrole, kod 10 policijskih službenika uočene su nepravilnosti, odnosno nezakonitosti u radu što je uzrokovalo pokretanje discplinskih postupaka.
Sanja Konatar osvrnula se na nalaz da dugotrajnost sudskih postupaka i kašnjenje prvostepenih presuda utiče na povjerenje, ističući da percepcija zavisi od iskustva stranaka i načina na koji mediji prenose informacije.
Govoreći o trajanju postupaka, istakla je da se sudovi suočavaju sa velikim brojem predmeta i nedostatkom sudija, te da efikasnost zavisi i od drugih učesnika u postupku. Ukazala je da situaciju dodatno usložnjavaju nerijetke promjene postupajućih sudija ili ukidanje presuda, što dovodi do ponavljanja postupka.
Konatar je naglasila da u cilju skraćenja trajanja postupka postoji jasno definisan plan rješavanja starih predmeta, kao i prioritetno postupanje u hitnim slučajevima, popunjavanje sudijskih mjesta i implementacija mjera digitalizacije.
