Cijene goriva od utorka će ponovo poskupjeti. Eurodizel će biti skuplji za 11 centi i koštaće 1,68 eura po litru, dok će benzin poskupjeti tri centa i koštaće 1,59, odnosno 1,55 eura po litru. Lož ulje će takođe poskupjeti 11 centi i koštaće 1,83 eura po litru, potvrđeno je „Danu“ iz naftnih kompanija na osnovu podataka sa berze.
Eurodizel je u poslednjih pet sedmica i tri obračuna poskupio ukupno 34 centa po litru. Vlada je na eurodizel smanjila akcize za 50 odsto, odnosno 27 centi, što znači da bi eurodizel bez smanjenja akciza koštao 1,95 eura po litru.
Na benzin su akcize smanjene 25 odsto, odnosno 17 centi, što znači da bi cijena tog energenta iznosila 1,75, odnosno 1,72 eura po litru da Vlada nije reagovala. Za lož ulje Vlada nije smanjivala akcize.
Akcize su smanjene do 21. aprila, a Vlada je izmijenila i uredbu pa se cijene obračunavaju na sedam dana. Zato je i novo poskupljenje došlo sedam dana ranije, nego što bi to bio slučaj da se nije mijenjala uredba. Da je uredba ostala ista, poskupljenje goriva bi stiglo sedam dana kasnije. Vlada je uredbu izmijenila na zahtjev naftnih kompanija, koje su zbog obračuna na dvije sedmice od izbijanja sukoba na Bliskom istoku poslovale sa minusom po svakom prodatom litru goriva.
Rast od 34 centa po litru u poslednjih mjesec dana je veliki udarac za mnoge privredne grane i brojni ekonomisti upozovaraju da će to sigurno dovesti do poskupljenja cijena ostalih roba i usluga. Vladi su kao mjere za smanjenje cijena goriva ostale još smanjenje akciza na bezine do 50 odsto i smanjenje PDV-a. Po onome što se čulo u izlaganjima članova Vlade, nemaju namjeru da smanjuju PDV.
Cijene goriva su bile tema Odbora za ekonomiju sredinom sedmice, kada su iz Vlade uvjeravali da su reagovali pravovemeno, kada su smanjili akcize uoči drugog obračuna, kada je spriječen rast cijena od 33, odnosno 22 centa po litru goriva. Opozicija tvrdi da je Vlada trebalo da reaguje i prije prvog rasta cijena eurodizela kada je taj naftni derivat skočio za 16 centi po litru.
U međuvremenu, svijet je i te kako u problemu zbog posljedica rata na Bliskom Istoku koji je započeo napadima SAD-a na Iran.
Rojters je prenio da trgovci kupuju opcije za naftu koje predviđaju da bi cijena Brent sirove nafte do kraja aprila mogla da dostigne 150 dolara po barelu. Prema podacima berze ICE, broj ugovora sa rokom dospijeća krajem aprila koji omogućavaju kupovinu junskih fjučersa na Brent po cijeni od 150 dolara skočio je u mjesec dana skoro desetostruko, sa 3.400 na 28.900 lotova.
Za to vrijeme, mnoge zemlje širom svijeta uvele su mjere štednje goriva. Od početka rata u Iranu cijena nafte je porasla oko 50 procenata, dostigavši 110 dolara po barelu za Brent naftu, a cijene i dalje ostaju vrlo nestabilne, padaju kada se pojavljuju znakovi mogućih pregovora i završetka sukoba, a rastu kada se situacija zaoštri.
Prema ocjeni rukovodstva kompanije Šel, bez obnove isporuka sirove nafte iz Persijskog zaliva ka globalnim tržištima kroz ključni Ormuski moreuz, Evropa bi mogla da se suoči sa nestašicama fosilnih goriva već za nekoliko sedmica. Kriza je najprije pogodila južnu Aziju, zatim se proširila na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a u aprilu se očekuje u Evropi, prenio je Gardian.
Problemi širom svijeta
Zbog trenutne situacije, vlade širom Azije, Afrike i Evrope uvode vanredne mjere kako bi što bolje iskoristile ograničene zalihe goriva. Te mjere uključuju neradne dane, obavezni rad od kuće, racionalizaciju goriva i obustavu dijela industrije.
Šri Lanka je uvela obavezne neradne dane za škole, univerzitete i dio državnih službenika, dok je za privatna vozila ograničenje 15 litara goriva sedmično putem sistema sa QR kodovima. Bangladeš je prebacio obrazovanje na onlajn nastavu i uveo svakodnevne višesatne restrikcije struje kako bi zaštitio elektroenergetski sistem i podržao izvoz tekstila.
U Butanu je zabranjena prodaja goriva u kanisterima da bi se spriječilo gomilanje, a prioritet u snabdijevanju imaju hitne službe. Pakistan je uveo četvorodnevnu radnu sedmicu za državne službenike i prepolovio potrošnju goriva u javnom sektoru, a na Filipinima je takođe uvedena četvorodnevna radna nedjelja za državne zaposlene i ograničena službena putovanja.
U Africi, Egipat je skratio radno vrijeme tržnih centara i restorana i ugasio osvjetljenje na reklamama radi uštede energije.
Izvor: dan.co.me
