Crna Gora u 2026. godini planira značajan rast proizvodnje električne energije, koja bi trebalo da dostigne 3.798 GWh. Ovo povećanje rezultat je prije svega ponovnog rada Termoelektrane Pljevlja nakon završetka ekološke rekonstrukcije, kao i intenzivnog razvoja solarnih i vjetroelektrana. U ovoj godini planira se i osjetna promjena u strukturi po izvorima proizvodnje električne energije, a osnovni razlog je značajno povećanje proizvodnje iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Ukupno gledano, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije činiće oko dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije.
Bruto potrošnja električne energije u 2026. godini planirana je na nivou od 3.400 GWh, uz blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Kako potrošnja ostaje relativno stabilna, a proizvodnja značajno raste, očekuje se ostvarenje suficita od 398 GWh, za razliku od 2025. godine u kojoj se procjenjuje deficit zbog ograničene proizvodnje.
Rast podstaknut novim kapacitetima iz OIE
Instalisana snaga elektroenergetskog sistema nastavlja da raste i do kraja 2026. godine trebalo bi da dostigne oko 1.120 MW. Ovaj rast predviđen je kroz puštanje u rad nove vjetroelektrane Gvozd, kao i kroz snažan razvoj solarnih projekata, uključujući programe Solari i komercijalne elektrane.
Naime, kako se navodi u dokumentu, 225 MW se odnosi na Termoelektranu (TE) Pljevlja, na hidroelektranu (HE) Piva 342 MW, HE Perućica 307 MW, vjetroelektrane (VE) 118 MW, male hidroelektrane (mHE) oko 56 MW i solarne elektrane (SE) oko 72 MW.
– U ovoj godini planirano je puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW. Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. obezbijediti snagu od oko 105 MW – navedeno je.
Pored toga, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija ukupna snaga do kraja 2026. godine bi iznosila oko 25 MW snage.
– Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW – stoji u energetskom bilansu.
Kako je istaknuto, na ovaj način dodatno će se promijeniti struktura proizvodnih kapaciteta u korist obnovljivih izvora, pri čemu će hidroelektrane i dalje imati dominantno učešće, ali uz sve značajniji doprinos vjetra i sunca.
Struktura proizvodnje
U strukturi proizvodnje električne energije očekuje se da hidroelektrane učestvuju sa gotovo polovinom ukupne proizvodnje, dok će termoelektrana obezbijediti oko trećinu. Preostali dio proizvodnje dolaziće iz vjetroelektrana i solarnih elektrana, čiji udio kontinuirano raste. Ukupno gledano, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije činiće oko dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije.
– U 2026. godini, se planira osjetna promjena u strukturi po izvorima proizvodnje električne energije, a osnovni razlog je značajno povećanje proizvodnje iz vjetroelektrana i solarnih elektrana. Planirano je da se u ukupnoj planiranoj proizvodnji 49% električne energije proizvede iz hidroelektrana, 34% iz termoelektrane, 12% iz vjetroelektrana i 5% iz solarnih elektrana – navodi se u dokumentu.
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), koju čine hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, planirana je u iznosu od 2.372 GWh ili 66%, a iz termoelektrane 1.299 GWh ili 34% ukupne planirane proizvodnje električne energije.
Plan proizvodnje
Proizvodnja iz hidroelektrana planirana je na nivou od 1.846 GWh, uz oporavak u odnosu na slabiju 2025. godinu. U HE Perućica proizvodnja električne energije na pragu elektrane planirana je na 920 GWh, što je za oko 16% više od procjene ostvarenja u 2025. godini. Plan proizvodnje iz dotoka je 726 GWh, a iz akumulacija 194 GWh.
Plan je da se u okviru HE Piva proizvede 750 GWh struje, što je oko 32% više od procjene ostvarenja za 2025. godinu.
Kada je riječ o malim hidroelektranama, ukupna planirana proizvodnja električne energije je 176 GWh, što je za oko 1,8% više od planirane proizvodnje u 2025. godini, a za 6,1% više od procijenjene ostvarene proizvodnje za 2025. godinu. U dokumentu se navodi da ukupan broj mHE koje su u vlasništvu koncesionara, EPCG, te kompanije Zeta Energy iz Danilovgrada, a koje će raditi ili planiraju početak rada u 2026. godini je 41.
Značajan rast proizvodnje struje planiran je i kod vjetroelektrana, prije svega zahvaljujući novim kapacitetima. U energetskom bilansu stoji da je planirana godišnja proizvodnje 454 GWh električne energije, što je 46% više u odnosu na procijenjenu proizvodnju za prošlu godinu.
– Povećanje proizvodnje planirano je zbog puštanja u rad nove vjetroelektrane Gvozd snage 54 MW koja će biti u vlasništvu EPCG. VE Krnovo, instalisane snage 72 MW treba da proizvede 201 GWh, što je za 10,5% više od procjene ostvarenja u 2025. godini. Proizvodnja VE Možura, instalisane snage od 46 MW, u 2026. godini planirana je u iznosu od 127 GWh što je za 1,55% manje od procjene ostvarenja za 2025. godinu – pojašnjeno je u dokumentu.
Usljed širenja instaliranih kapaciteta i realizacije velikih projekata očekuje se i višestruko povećanje proizvodnje iz energije sunca. Naime, kako je navedeno, planirana proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana za ovu godinu iznosi oko 198 GWh.
– Planirana proizvodnja predstavlja višestruki rast u odnosu na prethodni period, a bazira se na završetku projekata kupci-proizvođači, Solari 3000+,500+ i 5000+ ukupne snage preko 100 MW, planiranog stavljanja u pogon više elektrana od strane EPCG na lokalitetima Kapino Polje, Željezara, brana Vrtac i brana Slano ukupne snage oko 84 MW i više komercijalnih elektrana u privatnom vlasništvu – distributivne SE koje će sa već postojećim elektranama imati snagu oko 30 MW – piše u planu za 2026. godinu.
To znači da će solarne elektrane raspolagati ukupnom snagom od oko 215 MW.
– Nakon ekološke rekonstrukcije Termoelektrane i njenog ponovnog uključenja u sistem za prvi kvartal je planirano uklapanje novih postrojenja i nešto niža proizvodnja, nakon čega se očekuje njen rad u punom kapacitetu, planirana mjesečna proizvodnja je prikazana na sledećem dijagramu – pojašnjeno je.
Na osnovu planiranog rada Termoelektrane za 2026. godinu planirane su potrebne količine mazuta u iznosu od 600 tona. Za ostvarivanje zacrtanog plana proizvodnje električne energije, TE je planirala sopstvenu potrošnju iz mreže u količini od 7,85 GWh.
Potrošnja i sigurnost snabdijevanja
Planirana bruto potrošnja električne energije u Crnoj Gori iznosi oko 3.400 GWh, št je oko 3% više u odnosu na procjenu ostvarenja potrošnje u 2025. godini, odnosno 2,6% više od ostvarene bruto potrošnje iz 2024. godine.
U ukupnoj bruto potrošnji najviše participiraju distributivni kupci sa oko 85% učešća, direktni kupci učestvuju sa oko 1,5%, a ukupni gubici čine oko 13,5% ukupne bruto potrošnje.
U pogledu sigurnosti snabdijevanja, raspoloživa snaga sistema tokom većeg dijela godine biće dovoljna da pokrije potrebe potrošača, iako se tokom ljetnjih mjeseci može javiti manjak, posebno u periodu od avgusta do prve polovine oktobra. Uprkos tome, na godišnjem nivou planiran je višak električne energije koji će biti plasiran na tržište.
Ukupni gubici električne energije planirani su u iznosu od 458 GWh, što je za 2,3% više u odnosu na procjenu ostvarenja za 2025. godinu. Gubici u prenosnoj mreži planirani su u iznosu od 146 GWh, a u distributivnoj u iznosu od 312 GWh.
Proizvodnja uglja
Ovu godinu obilježiće i značajno povećanje proizvodnje uglja, kako bi se obezbijedilo stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja, koja je najveći potrošač ovog energenta. Veći dio proizvedenog uglja koristiće se za proizvodnju električne energije, dok će manji dio biti namijenjen industriji i izvozu.
– RUP za 2026. godinu planira ukupnu proizvodnju u iznosu od 1.795.000 tona, što je za 220% više od procjene ostvarenja za 2025. godinu. Razlog je ponovno stavljanje u puni pogon Termoelektrane koja je u 2025. godini imala višemjesečni zastoj u radu zbog ekološke rekonstrukcije – pojašnjeno je.
Potrošnja uglja u Crnoj Gori se u najvećoj mjeri realizuje u TE Pljevlja, i u prethodnom periodu je bila preko 95%, dok se ostatak potroši u industriji i od strane ostalih potrošača. Za 2026. godinu plan je znatno povećanje plasmana uglja van Crne Gore tako da se i ta struktura donekle izmijenila.
– Rudnik uglja za potrebe TE Pljevlja planira isporuku 1.545.000 tona uglja, što čini 86% ukupne planirane proizvodnje. Planirana količina uglja za potrebe TE Pljevlja za ovu godinu je značajno veća zbog njenog stavljanja u puni pogon. Značajno je napomenuti da Rudnik uglja obezbjeđuje ukupne potrebne količine uglja za TE – stoji u dokumentu.
Za široku potrošnju – industrija i ostali potrošači, planirana je isporuka od 20.000 tona uglja, što je nešto iznad 1% ukupne planirane proizvodnje. Izvoz uglja planiran je u iznosu od 230.000 tona, što čini oko 13% planirane proizvodnje. Planirani izvoz je za oko 53% veći od projekcije ostvarenja za 2025. godinu.
Kada je riječ o tečnim gorivima, Crna Gora i dalje u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata, čija se potrošnja nastavlja povećavati. Eurodizel zadržava dominantno učešće u ukupnoj potrošnji.
Naftni derivati, biomasa i prirodni gas
Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2026. godini planiran je u količini od 461.027 tona, što je za oko 7% više od procjene ostvarenja potrošnje u 2025. godini.
– Najveći udio u planiranoj potrošnji naftnih derivata, kao i prethodnih godina, ima eurodizel sa oko 77%. S obzirom na to da u Crnoj Gori nema proizvodnje naftnih derivata, ukupne količine potrebne za crnogorsko tržište se uvoze – navedeno je.
Kada je riječ o biomasi, proizvodnja se projektuje na 8.856 TJ, a potrošnja na 6.420 TJ.
Prirodni gas u Crnoj Gori ima ograničenu upotrebu i koristi se uglavnom u industriji. Tako je potrošnja planirana je u iznosu 2.475 tona, što je za 12,5% više u odnosu na planirano ostvarenje za 2025.
Godišnja analiza učešća energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije
Ukupna proizvodnja električne energije u 2024. godini je iznosila 12.407,76 TJ, proizvodnja iz obnovljivih izvora iznosila je 7.591,54TJ, što je 61,18% od ukupne proizvodnje. U 2025. godini očekuje se proizvodnja 8.679,60 TJ, od toga iz obnovljivih izvora 6.879,60 TJ ili 79,26% od ukupne proizvodnje. Za 2026. godinu planirana je ukupna proizvodnja 13.672,80 TJ od čega će iz obnovljivih izvora biti 8.996,40 TJ ili 65,80% ukupne proizvodnje.
– Ukupna proizvedena energija uglja (isključujući ugalj koji se transformiše u električnu energiju u TE Pljevlja) u 2024. godini je iznosila 144,29 TJ, u 2025. godini procijenjena je na 121,44 TJ dok je za 2026. godinu planirano 184,20 TJ. Iz navedenog se može zaključiti da je odnos energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije u 2024. godini iznosio 77,39%, u 2025. godini je procijenjen na 89,06% a za 2026. godinu je planiran na 78,06% – navedeno je.
Samim tim, u dokumentu se ocjenjuje da, od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori nedostaje značajan dio koji je u 2024. godini iznosio oko 38,33%, u 2025. godini se procjenjuje nedostatak od 52,38%, a u 2026. godini se planira na 41,2%.
– U 2026. godini potrebe za ugljem se pokrivaju iz sopstvenih resursa. Planiran je suficit biomase od oko 38%, a suficit električne energije je planiran na oko 12%. Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji čine oko 51% ukupnih potreba za energijom, a za potrebe domaćeg tržišta se u potpunosti uvoze – stoji u planir za ovu godinu.
Na kraju, možemo zaključiti da u ukupnom energetskom bilansu, i pored rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora i električne energije, Crna Gora ostaje zavisna od uvoza energenata, prvenstveno naftnih derivata i gasa. Ipak, povećanje domaće proizvodnje električne energije i razvoj obnovljivih izvora doprinose smanjenju energetske zavisnosti i jačanju stabilnosti sistema.
Izvor: Ekapija.me
Foto: Pixabay.com
