Cijene hrane ponovo su porasle u martu, uz oštro poskupljenje biljnih ulja i šećera zbog očekivanog preusmjeravanja poljoprivrednih sirovina u proizvodnju goriva u uslovima zastoja u tranzitu nafte i derivata kroz Hormuški moreuz, saopštila je danas agencija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO-ov indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u martu u prosjeku 128,5 bodova, porastavši za 2,4 odsto u odnosu na februar, prema revidiranim podacima.
U februaru su cijene porasle prvi put od avgusta prošle godine, i to za 1,1 odsto. Godišnje poređenje pokazuje da su cijene hrane u martu bile veće za jedan odsto.
Rast cijena u martu odražava prije svega uticaj rata na Bliskom istoku i posljedični skok cijena energije i vještačkih đubriva. Trgovci očekuju preusmjeravanje određenih prehrambenih proizvoda u proizvodnju etanola i biodizela, ali i smanjenje pojedinih usjeva zbog viših troškova proizvodnje.
Gorivo umjesto hrane
U takvim uslovima u martu je najviše poskupio šećer, za čak 7,2 odsto u odnosu na februar, uz očekivanja trgovaca da će, zbog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, najveći svjetski izvoznik Brazil veći dio šećerne trske iz naredne žetve usmjeriti u proizvodnju etanola.
Znatno su poskupjela i biljna ulja, za 5,1 odsto. Suncokretovo ulje je poskupjelo zbog i dalje ograničene ponude iz regiona Crnog mora, dok su palmino i repičino ulje poskupjeli prije svega zbog rasta cijena nafte i očekivane veće potražnje za repicom u proizvodnji biodizela.
Žitarice su takođe osjetno poskupjele, za 1,5 odsto u odnosu na februar, uz rast cijena pšenice zbog prognozirane suše u SAD-u i očekivanja slabije sjetve u Australiji pod uticajem viših cijena vještačkih đubriva.
Rast cijena donekle su ublažili dobri uslovi u Evropi i konkurencija među izvoznicima, uz i dalje stabilnu ponudu. Cijene kukuruza porasle su tek blago jer je obilna ponuda nadmašila zabrinutost zbog viših cijena đubriva i veće potražnje za etanolom.
Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su prvi put od jula prošle godine, i to za 1,2 odsto, prije svega zbog rasta cijena mlijeka u prahu i maslaca, što je nadmašilo pad cijena sira. Poskupjelo je i meso, za jedan odsto. Snažna sezonska tražnja podigla je cijene svinjetine u Evropskoj uniji, dok je govedina poskupjela zbog smanjenog izvoza iz Brazila.
Manje pšenice
U posebnom izvještaju o ponudi i tražnji na tržištima žitarica FAO je povećao procjenu proizvodnje žitarica u 2025. godini na 3,036 milijardi tona, što bi značilo rast od 5,8 odsto u odnosu na 2024.
U 2026. godini proizvodnja pšenice mogla bi se smanjiti za 1,7 odsto, na 820 miliona tona, ali bi i dalje ostala iznad prosjeka u posljednjih pet godina.
Niže cijene i nepovoljni vremenski uslovi mogli bi ograničiti proizvodnju pšenice u EU, Rusiji i SAD-u. U Indiji bi proizvodnja mogla dostići rekordni nivo, dok će u Iranu, Turskoj i širom sjeverne Afrike biti veća nego prošle godine zahvaljujući obilnijim padavinama.
FAO ipak upozorava da sukob na Bliskom istoku i visoke cijene energije i vještačkih đubriva povećavaju neizvjesnost, posebno za predstojeću sjetvu na južnoj hemisferi i proljećnu sjetvu na sjevernoj.
Manje marže, usljed viših troškova i stagnacije ili pada cijena, mogle bi uticati na odluke poljoprivrednika o sjetvi kukuruza u zemljama sjeverne hemisfere, dok neki razmatraju prelazak na kulture koje zahtijevaju manje đubriva.
Svjetska potrošnja žitarica trebalo bi u sezoni 2025/2026. da poraste za 2,4 odsto, na rekordnih 2,945 milijardi tona, prvenstveno zbog veće potrošnje krupnozrnatih žitarica.
Zalihe bi do kraja sezone u julu ove godine trebalo da budu za 9,2 odsto veće nego na početku i da dostignu rekordnih 951,5 miliona tona.
Trgovina žitaricama trebalo bi u tekućoj sezoni da poraste za 3,6 odsto, na 505,3 miliona tona.
Izvor: Seebiz.eu
