Fizička aktivnost je jedan od ključnih elemenata zdravih stilova života i temelj očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja. Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježava se 6. aprila, a ovogodišnja tema „Pokreni se! Za kondiciju, za zdravlje!“ podsticajna je i ukazuje na to da svaki pokret doprinosi vitalnosti, boljem zdravlju i kvalitetnijem životu. Svaki pokret je važan, bilo da je to šetnja, vožnja bicikla, rekreativni sport ili vježbanje kod kuće, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Kako su naveli, jedna od preporučenih i popularnih fizičkih aktivnosti u urbanim sredinama je vožnja bicikla. Dokazano je da biciklizam ima značajne koristi za unapređenje zdravlja i kvaliteta života pojedinca, a indirektno doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i nivoa buke u okruženju. Osim što jača kondiciju i srce, biciklizam podstiče održivi način života i stvara zdravije i prijatnije zajednice.
“Nažalost, podaci na svjetskom nivou pokazuju da fizička neaktivnost raste u svim starosnim kategorijama. Jedna od tri odrasle osobe (31 odsto), odnosno 1,8 milijardi ljudi, nije dovoljno fizički aktivna, dok čak 81 odstoadolescenata uzrasta od 11 do 17 godina ne ispunjava preporuke o minimalnom nivou aktivnosti. Žene su manje aktivne od muškaraca, a nakon 60. godine neaktivnost se povećava podjednako kod oba pola”, dodaju iz IJZ-a.
Takođe, ističu da, nedovoljna fizička aktivnost povećava rizik od prijevremenog umiranja za 20–30 odsto u odnosu na aktivne osobe. Sedentarni način života, uz sve veću upotrebu motorizovanog prevoza i ekrana, postaje dominantan, što dodatno ugrožava zdravlje pojedinaca, porodica i društva u cjelini.
Preporučuje se da fizička aktivnost bude usklađena sa zdravstvenim stanjem pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolje rezultate, posebno u starijoj životnoj dobi.
• Djeca i adolescenti: najmanje 60 minuta umjerene aerobne aktivnosti svaki dan.
• Odrasli: 150–300 minuta umjerene aktivnosti nedjeljno ili 30–60 minuta dnevno tokom pet dana (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, ples, plivanje, sport). Za osobe u kondiciji preporučuje se 75–150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta nedjeljno.
• Starije osobe: preporučuje se između 150 i 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično. U slučajevima kada zdravstveno stanje ne dozvoljava preporučeni nivo aktivnosti, poželjno je odabrati vježbe niskog do umjerenog intenziteta, jer čak i 60 minuta sedmično može imati značajne koristi za zdravlje.
“Redovna fizička aktivnost usko je povezana sa zdravim životnim navikama, pa se preporučuje raznovrsna ishrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima i mliječnim proizvodima, dovoljan unos vode, kao i izbjegavanje i prestanak upotrebe duvanskih proizvoda i alkohola”, ističu u saopštenju.
Benefiti fizičke aktivnosti ogledaju se u postizanju optimalne tjelesne težine, jačanju imuniteta, smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, kao i poboljšanju razmišljanja, učenja i donošenja odluka. Osim toga, unapređuje se kardiorespiratorna forma, snaga mišića i kostiju, te razvija koordinacija pokreta. S druge strane, redovno kretanje smanjuje rizik od hroničnih nezaraznih bolesti poput gojaznosti, šećerne bolesti, kardiovaskularnih i malignih oboljenja.
“Institut za javno zdravlje Crne Gore poziva sve građane i građanke da svakodnevno izdvoje najmanje 30 minuta za umjerenu fizičku aktivnost, bilo da je to šetnja, lagano trčanje, sport, aktivna rekreacija ili vožnja bicikla”, zaključuju u saopštenju.
