Podaci i istraživanja koja smo objavljivali u prethodnom periodu pokazuju da je Crna Gora u evropskom vrhu prema obolijevanju građana od mnogih hroničnih bolesti, među kojima su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i kancer, potom zavisnost, ali i gojaznost.
Stručnjaci gojaznost prepoznaju kao složenu hroničnu bolest, koja sve više ugrožava zdravlje djece u Crnoj Gori, gdje, prema posljednjem istraživanju, prekomjernu težinu ima 30 odsto sedmogodišnjaka. Gojaznost, kako upozoravaju ljekari, može dovesti do obolijevanja od dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava danas, posvećen je zdravlju mladih.
Cilj istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori 2022. godine bilo je planiranje aktivnosti usmjerenih na zaustavljanje trenda porasta prekomjerne težine i gojaznosti u najranijem uzrastu stanovništv. Studija je pokazala da je ovaj problem veći nego u vrijeme sprovođenja prethodnog istraživanja. Crna Gora se priključila Evropskoj inicijativi za praćenje dječije gojaznosti u toku četvrte runde istraživanja 2016. godine, a rezultati su objavljeni 2017. Ciljna grupa su bili sedmogodišnjaci. Kod 1.689 sedmogodišnjaka mjerene su antropometrijske karakteristike, a od roditelja su dobijeni podaci o navikama u ishrani, fizičkoj aktivnosti i socioekonomskim karakteristikama porodice. Uprava škole je popunjavala školski upitnik koji je obuhvatao podatke o statusu urbanizacije škole, načinu ishrane u školi i organizaciju fizičke aktivnosti. Podaci koji su tada dobijeni predstavljaju prve standardizovane podatke u vezi sa dječijom gojaznošću u Crnoj Gori, s obzirom da podaci o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama školske djece nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Crnoj Gori, dok se podaci sa redovnih sistematskih pregleda ne prikupljaju na standardizovan način.
Primjetno je da se broj gojaznih dječaka (19,3 odsto) u odnosu na prethodnu rundu istraživanja (16,1 odsto) povećao, a da je pogrešna percepcija roditelja o uhranjenosti djece ostala i dalje na približno istom nivou. Primjećuje se da više djece sa gojaznošću živi u urbanom nego u ruralnom i suburbanom području. Kada su u pitanju navike u ishrani, prema izjavama roditelja, ono što je primijetno jeste da se povrće i voće ne konzumiraju dovoljno, dok broj sati provedenih pred ekranima znatno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima.
Fizičku aktivnost uskladiti sa godinama i zdravstvenim stanjem
Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježen je juče, a ovogodišnja tema „Pokreni se! Za kondiciju, za zdravlje!“ ukazuje na to da svaki pokret doprinosi vitalnosti, boljem zdravlju i kvalitetnijem životu.
Preporučuje se da fizička aktivnost bude usklađena sa zdravstvenim stanjem pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolje rezultate, posebno u starijoj životnoj dobi. Za djecu i adolescente preporučuje se najmanje 60 minuta umjerene aerobne aktivnosti svaki dan, odraslima 150–300 minuta umjerene aktivnosti nedjeljno ili 30–60 minuta dnevno tokom pet dana (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, ples, plivanje, sport). Za osobe u kondiciji preporučuje se 75–150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta nedjeljno. Starijim osobama preporučuje se između 150 i 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično.
U istraživanju sprovedenom 2022. godine, dobijeni su podaci koji pokazuju da više od trećine djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili je gojazno (34,5 odsto). Djevojčice skoro u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok su skoro svaki peti dječak (19,4 odsto) i svaka deseta djevojčica (10,3 odsto) gojazni.
Autori studije upozoravaju da je dječija gojaznost prepoznata kao složena hronična bolest, koja ima negativne implikacije na fizičko zdravlje i psihosocijalno blagostanje, uključujući povezanost sa rezistencijom na insulin, povećanim mehaničkim stresom na zglobove, oštećenom kardiovaskularnom funkcijom i lošim socijalnim funkcionisanjem. Kako ističu, ova složena i često progresivna bolest takođe može predisponirati djecu za mnoga druga hronična oboljenja, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
– Većina djece odrasta u okruženju koja podstiče gojaznost i ne pogoduje gubitku težine. „Energetska neravnoteža“, nastala konzumiranjem više kalorija nego što tijelo može efikasno koristiti, rezultat je promjene u vrsti hrane, dostupnosti, pristupačnosti i marketingu, kao i u padu fizičke aktivnosti, s tim što se više slobodnog vremena troši na sedentarne aktivnosti. Praksa konzumiranja hrane sa visokom količinom soli, šećera, masti ili kalorija i sa malim sadržajem hranjivih sastojaka najviše doprinose takvom trendu. Laka dostupnost i pristup nezdravoj hrani u školama i njenoj blizini doprinose dječjoj gojaznosti – ukazano je u istraživanju.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, izradio je „Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“ i „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, šećerima i solju“.
Izvor: dan.co.me
