Centar za građansko obrazovanje (CGO) poziva v.d. direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), Dušana Drakića, da prije najava novih normi, prema kojima bi ASK mogao bez saglasnosti javnih funkcionera provjeravati njihove bankovne račune i eventualno skrivenu imovinu preko povezanih lica, najprije obezbijedi osnovni preduslov – povjerenje unutar same institucije i povjerenje u odnosu prema instituciji koju vodi.
„Indikativno je da niti jedan član Savjeta ASK-a, koji ima nadzornu ulogu nad radom direktora i Agencije, nije dao saglasnost za uvid u sopstvene bankovne račune, a među njima su i oni koji su u nekoliko navrata glasali za Drakića. Takva situacija jasno ukazuje na deficit povjerenja unutar te institucije, što obesmišljava javne pozive upućene drugim funkcionerima“, navodi se u saopštenju koje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO.
Najave novih zakonskih rješenja, po Kaluđerović, moraju biti utemeljene na kredibilitetu i soptvenom primjeru, a ne na normama koje ni oni koji ih predlažu ne praktikuju. Dodatno, ističe ona, izostanak spremnosti najviših javnih funkcionera iz izvršne, zakonodavne i sudske vlasti da daju saglasnost za uvid u bankovne račune, što je bila njihova zakonska mogućnost ali ne i obaveza, govori o zabrinjavajuće niskom nivou povjerenja u v.d. direktora ASK-a.
„Preciznije, niko od čelnika tužilaštva (VDT, SDT, specijalni tužioci), kao ni većina rukovodilaca nijesu dali ovu saglasnost ASK-u. Slična je situacija i sa sudstvom, gdje takvu saglasnost nijesu dale predsjednice Ustavnog, Vrhovnog i Apelacionog suda, kao ni predsjednici Upravnog i Višeg suda u Podgorici i Bijelom Polju, ali ni predsjednici većine osnovnih sudova. Takođe, od 25 predsjednika opština, svega osam ili oko 30% je dalo takvu saglasnost, a od 32 člana Vlade to je učinilo 13 ili 40%, uglavnom iz jedne partije (Demokrate), dok ni predsjednik ni većina potpredsjednika Vlade i ministara ne vjeruju ASK-u. Kad je riječ o Skupštini, od 81 poslanika njih 27 odnosno 33% je dozvolilo ASK-u uvid u svoje račune“, ukazuje Kaluđerović.
Kako je istakla, CGO podržava sve mjere koje doprinose većoj odgovornosti i transparentnosti javnih funkcionera.
„Dobrovoljna saglasnost za uvid u finansijske tokove može biti važan iskorak ka jačanju integriteta javne funkcije. To sada izostaje jer ne postoji ni većinsko uvjerenje, kako među funkcionerima generalno, tako i u samom Savjetu ASK-a, u kredibilitet i ekspertizu aktuelnog rukovodstva ASK-a“, ukazuje Kaluđerović.
Transparentnost se, dodaje ona, ne može graditi selektivno niti deklarativno.
„Ona podrazumijeva dosljednost, lični primjer i funkcionalne institucije. Bez toga, svaka inicijativa, ma koliko bila normativno ambiciozna, ostaje bez stvarnog efekta. Zato CGO smatra da ASK mora prvo ojačati sopstveni integritet i povjerenje različitih javnosti, te graditi kredibilitet kroz praksu, a tek potom nametati standarde drugima. Početak tog procesa može biti i izbor direktora ili direktorke koji će imati znanje, autoritet i integritet za tu poziciju, a ne samo podršku jedne partije vlasti“, zaključuje Kaluđerović.
