Crna Gora je tokom 2025. godine uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od čak 1,07 mlrd EUR, dok je izvoz iznosio svega 106,2 miliona, pokazuju podaci iz izvještaja o spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima 2025, koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To znači da je deficit u razmjeni hrane i poljoprivrednih proizvoda dostigao gotovo 963 mil EUR, dok je ukupni uvoz bio više od deset puta veći od izvoza. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda iznosila je oko 1,2 mlrd EUR, što je rast od 8,2% u odnosu na godinu ranije. Posebno zabrinjava podatak da je uvoz porastao za gotovo 94 mil EUR, dok je izvoz povećan svega 0,8%.
Kada se godišnji podaci rasporede na mjesečni, dnevni i satni nivo, dobija se još ilustrativnija slika zavisnosti domaćeg tržišta od uvoza hrane. Na mjesečnom nivou Crna Gora je tokom prošle godine uvozila oko 89,3 mil EUR hrane i poljoprivrednih proizvoda, dnevno gotovo 2,94 miliona eura, dok je vrijednost uvoza na sat iznosila približno 122,5 hiljada eura. Sa druge strane, izvoz je na mjesečnom nivou iznosio oko 8,85 miliona eura, dnevno oko 291 hiljadu eura, odnosno svega oko 12,1 hiljadu eura po satu. Drugim riječima, Crna Gora za jedan sat uveze gotovo onoliko hrane koliko izveze za cijeli dan.
Najveći spoljnopoljoprivredni partner Crne Gore i dalje je Srbija, iz koje je tokom 2025. godine uvezeno hrane i poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od čak 375,3 mil EUR. Istovremeno, izvoz crnogorskih proizvoda u Srbiju iznosio je svega 44,7 miliona, što znači da je uvoz bio oko 8,4 puta veći od izvoza. Samo sa Srbijom Crna Gora je ostvarila deficit od približno 330,6 mil EUR.
Kada se godišnji podaci rasporede po mjesecima i danima, dobija se još upečatljivija računica. Crna Gora iz Srbije mjesečno uveze oko 31,3 mil EUR hrane, dnevno više od 1,03 miliona eura, dok po satu iz Srbije stiže robe vrijedne gotovo 43 hiljade eura. To praktično znači da iz Srbije svakog sata u Crnu Goru stiže hrane i poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti gotovo prosječnog stana u Podgorici.
Najveći dobavljači poljoprivrednih proizvoda za Crnu Goru tokom 2025. godine bili su Srbija, Hrvatska, Italija, Njemačka i Bosna i Hercegovina. Samo iz Srbije uvezeno je više hrane nego iz naredne četiri zemlje zajedno. Zanimljivo je i da se među većim izvoznicima hrane u Crnu Goru nalaze Brazil i Ukrajina. Iz Brazila je uvezeno više od 26 miliona eura proizvoda, dok je iz Ukrajine, uprkos ratnim okolnostima, uvezeno preko 14 miliona eura robe.
Najveći dio uvoza odnosi se na meso i prehrambene proizvode više faze prerade. Tokom 2025. godine najviše je uvezeno mesa u vrijednosti od 158,1 mil EUR, zatim raznih proizvoda za ishranu vrijednih 89,6 miliona, proizvoda od žitarica, brašna i skroba od 88,8 miliona, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednih 84 mil EUR. Veliki je i uvoz gaziranih bezalkoholnih pića, voća, duvana, piva i vina.
Sa druge strane, crnogorski izvoz dominantno nose proizvodi sa većom dodatom vrijednošću i tradicionalni prehrambeni proizvodi. Najveći izvozni aduti bili su sušeno i dimljeno meso, jaka alkoholna pića i vino. Zanimljivo je da izvoz jakih alkoholnih pića gotovo sustiže izvoz vina, dok su prihodi od izvoza piva pali za više od 20% u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, izvoz vina smanjen je za 19%, uprkos činjenici da vino ostaje jedan od najprepoznatljivijih domaćih proizvoda na stranim tržištima.
Najveća izvozna tržišta za crnogorske poljoprivredne proizvode bili su Srbija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Mađarska i Kosovo. Posebno je zanimljivo da se Izrael nalazi među najvećim kupcima crnogorskih proizvoda, sa uvozom vrijednim više od sedam miliona eura.
Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju i da je tokom 2025. godine rast uvoza bio gotovo 12 puta veći od rasta izvoza. Najveći rast uvoza zabilježen je kod kafe, čaja i začina, žitarica, kakaa, voća i mesa. Sa druge strane, izvoz pojedinih kategorija bilježi snažne oscilacije, pa je tako izvoz povrća pao za više od 21%, vina za 19%, a piva za 20%, dok je snažno porastao izvoz voća i alkoholnih pića.
Svi ovi podaci dodatno potvrđuju da Crna Gora ostaje izrazito zavisna od uvoza hrane, dok domaća proizvodnja i dalje nije dovoljno razvijena da značajnije smanji trgovinski deficit u sektoru poljoprivrede.
