Pristup Evropskoj uniji (EU) smanjuje fiskalne makroekonomske rizike, zbog čega je realno očekivati da sa ubrzavanjem integracionog postupka dođe do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore, ocijenio je direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci, Gojko Maksimović.
– Siguran sam da će multiplikativne efekte na makroekonomiju ostvariti i pristupni fondovi i sredstva iz EU, te da će uz strožije kontrole javnih finansija, kao i jasnu političku stabilnost, navedeno dovesti do povećanja kreditnog rejtinga Crne Gore – naveo je Maksimović u autorskom tekstu na svom Linkedin profilu.
On smatra da svaka bolja ocjena dobijena od rejting agencija znači i povoljnije uslove zaduživanja države. Trenutno nema ni jedna država članica EU koja ima neinvesticioni kreditni rejting, a poslednji put se navedeno desilo kod dužničke krize u Grčkoj 2010. godine.
– Tada se navedena kriza proširila i na ostale mediteranske države, pa su neko vrijeme pored Grčke neinvesticioni rejting imale i Kipar i Portugalija. Možda bi u ovom trenutku bilo preoptimistički očekivati da ocjena našeg kreditnog rejtinga brzo dobije status investicionog, ali možda uz povećanje efikasnosti i racionalizacije javne uprave i navedeno može biti dostižno u prvim godinama članstva – rekao je Maksimović.
On je ocijenio da će svi naredni koraci u procesu priključenja EU dati pozitivne efekte na kako javne finansije, tako i na privatne.
Trenutni kreditni rejting Crne Gore je B+, prema Standard& Poor’s-u, odnosno Ba3, prema Moodys-u. Sa druge strane, od država članica EU, najniži kreditni rejting imaju Mađarska i Rumunija, BBB- po S&P, odnosno Baa2, Baa3 po Moodys-u. Na navedenoj osnovi Crna Gora ima za četiri nivoa lošiju ocjenu po S&P, odnosno za tri nivoa lošiju ocjenu po Moodys-u.
– U prilog tvrdnji da ulazak u EU donosi povoljnije uslove zaduživanja javnih finansija govore i empirijski podaci na primjeru troškova zaduženja država poput Hrvatske, Bugarske, Rumunije iz perioda prije članstva u EU i nakon punopravnog članstva. Navedeno jeftinije zaduženje uz u većini slučajeva poboljšanje kreditnog rejtinga, dalo je pozitivne efekte i na cijenu privatnog duga kod novih članica EU – objasnio je Maksimović.
Prema njegovim riječima, kako je borba za korisnicima bankarskih usluga u Crnoj Gori nikad aktivnija kao sada, navedena pojačana konkurencija i otvaranje jeftinijih izvora finansiranja će dovesti do snižavanja aktivnih kamatnih stopa – kredita za klijente.
– Akcenat bih stavio na stambene kredite, kao jedne od glavnih proizvoda za sektor stanovništva. Sagledavanjem empirijskih podataka sa ulaskom prethodnih država u EU, cijena stambenih kredita je pala, a ročnost kredita se povećala – rekao je Maksimović.
On je naveo da su, u cilju bolje optimizacije likvidnih pozicija i gapova likvidnosti, banke u segmentu stambenih kredita u posljednje vrijeme kreirali poizvod – stambeni kredit sa kombinovanom kamatnom stopom. Poizvod posmatra vremensku dimenziju kredita na dva dijela: prvi životni dio kredita koji u sebi nosi fiksnu kamatnu stopu za prvih šest do deset godina i drugi životni dio kredita koji nosi varijabilnu kamatnu stopu za posljednji dio kredita, od sedme ili 11. godine počinje obračun po varijabilnoj kamati.
– Posmatrajući navedeno u kontekstu EU integracija i mogućih pozitivnih reprekusija na javne finansije, kreditni rejting te na cijenu cjelokupnog duga, navedena kombinovana kamatna stopa može biti dobro rješenje za korisnike stambenih kredita. Naime u prvim godinama kredita, korisnik bi dobio najnižu fiksnu kamatnu stopu te time i najnižu ratu po osnovu kredita – kazao je Maksimović.
On je naveo da se sa izvjesnim ulaskom Crne Gore u EU, može očekivati da će doći do pada kamatnih stopa, te nakon završetka prvog životnog ciklusa kredita, korisnik će imati mogućnost da dobije potencijalno nižu kamatnu stopu u odnosnu na incijalno odobrenu.
– Naravno ova teza je ispravna ako se na međunarodnom tržištu zadrže trenutne referentne stope – zaključio je Maksimović.
Izvor: MINA
