Vlada je utvrdila i poslala Skupštini Crne Gore Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Ovim dokumentom se domaće zakonodavstvo dodatno usklađuje sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno u oblasti vraćanja kulturnih predmeta koji su nezakonito izneseni sa teritorije država članica EU. Novim rješenjima definisane su procedure povraćaja kulturnih dobara, uvodi se intenzivnija međunarodna saradnja i jačaju mehanizmi zaštite kulturne baštine.
U obrazloženju se navodi da je kulturna baština Ustavom Crne Gore prepoznata kao dobro od opšteg interesa, koje je svako dužan da čuva, a država da štiti.
„Najznačajniji dio kulturne baštine čine materijalna i nematerijalna kulturna dobra, koja predstavljaju svojevrsno svjedočanstvo o prošlosti odnosno prisutnosti čovjeka i ljudskih zajednica u prostoru i vremenu, njihovim aktivnostima, stremljenjima, kretanjima i razvitku“, piše u obrazloženju zakonskog predloga.
Jedna od značajnih novina odnosi se na preciznije definisanje pojmova vezanih za nezakonito iznesene kulturne predmete, uključujući državu koja potražuje povraćaj, državu na čijoj se teritoriji predmet nalazi, kao i samostalne i nesamostalne držaoce kulturnih dobara.
Predlogom se mijenjaju i procedure sudskog postupka za povraćaj kulturnih predmeta. Propisano je da se postupak može pokrenuti tužbom države članice protiv držaoca kulturnog predmeta pred nadležnim sudom u Crnoj Gori, ukoliko nije moguće sprovesti arbitražni postupak.
Posebnu pažnju izaziva odredba koja omogućava da se zahtjev za povraćaj kulturnih predmeta koji su dio javnih zbirki ili inventara vjerskih institucija podnese i do 75 godina od njihovog iznošenja iz države članice, ukoliko nacionalnim zakonodavstvom nije predviđeno da takvi postupci ne zastarijevaju.
„Ako je potraživani kulturni predmet dio javne zbirke, koja je u skladu sa propisima države članice definisana kao javna i koja je u vlasništvu države članice, lokalnog ili regionalnog tijela ili institucije na njenoj teritoriji, zahtjev za povraćaj kulturnog predmeta može se podnijeti u roku od 75 godina od dana kada je odnesen sa teritorije države članice“, precizira se u predlogu zakona.
Značajne izmjene odnose se i na međunarodnu saradnju. Ministarstvo kulture i medija biće zaduženo za koordinaciju sa nadležnim organima država članica EU radi pronalaženja, identifikacije i vraćanja nezakonito iznesenih kulturnih dobara.
„Ministarstvo je dužno da koordinira saradnju sa nadležnim organima država članica u vezi sa vraćanjem protivpravno odnesenih kulturnih predmeta, a naročito da preduzima radnje radi pronalaženja kulturnog predmeta i utvrđivanja identiteta njegovog držaoca, obavještava države članice o predmetima za koje postoji osnov sumnje da su nezakonito izneseni, kao i da ostvaruje saradnju kroz Informacioni sistem za unutrašnje tržište – IMI“, ističe se u zakonskom tekstu.
Predviđena je i mogućnost arbitražnog rješavanja sporova između država koje traže povraćaj kulturnih dobara i njihovih držalaca, uz saglasnost svih uključenih strana.
U obrazloženju se naglašava da je osnovni cilj izmjena potpuno usklađivanje sa evropskim propisima.
„Programom rada Vlade za 2026. godinu planirane su izmjene i dopune Zakona o zaštiti kulturnih dobara u cilju potpunog usaglašavanja sa direktivom Evropske unije“, dodaje se u dokumentu.
Predlogom je predviđeno i da Ministarstvo kulture i medija, nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, Evropskoj komisiji podnosi izvještaj o primjeni Direktive 2014/60/EU svakih pet godina.
Vlada napominje da sprovođenje zakona neće zahtijevati dodatna sredstva iz državnog budžeta.
Izvor: CdM
Foto: Uprava za zaštitu kulturnih dobara
