Poslanici Skupštine Crne Gore sa 70 glasova utvrdili su Nacrt amandmana 17 do 21 na Ustav, koji se odnose na Tužilački savjet i Centralnu banku, prenosi RTCG.
Protiv su bila dva poslanika DNP-a. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je politički dogovor da se do 4. septembra poslanici izjasne o konačnom tekstu amandmana.
Sa 70 glasova poslanika usvojen je i predlog zaključaka Ustavnog odbora.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je da postoji čitav niz koraka za promjenu Ustava. Ona je pročitala amandmane. Objasnila je da nakon podrške amandmanima, slijedi javna rasprava koja će trajati najmanje mjesec i tek nakon toga priprema se konačni tekst amandmana, o kojem Skupština još jednom odlučuje.
Poslanik GP Ura Zoran Mikić kazao je da smatra da je važno da se Ustavne promjene izglasavaju uz što veći konsenzus.
„Mi nemamo problem da glasamo za svaku odluku koja je važna za naš evropski put, nemamo problem da glasamo za svaku odluku koja je dobra za naše građane i smatramo da nam ne treba bilo kakav medijator kada je riječ o stvarima koje su važne za građane i integracije“, kazao je Mikić.
Smatra ipak da poslanicima i građanima promiču neke izmjene koje su ključne a odnose se na izbor članova Tužilačkog savjeta.
„Mislim da treba uraditi dodatne analize da li posegnuti za još nekim imjenama kako bi izbjegli da se u Crnoj Gori na mala vrata uvede četvrta grana vlasti“, rekao je on.
Ističe da će posljedica biti da neće moći da se izaberu članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika kvalifikovanom većinom.
Poslanik SNP-a Bogdan Bogdanović kazao je da je Crna Gora nikad bliže EU, te da je obaveza poslanika da učine sve što je do njih da naša zemlja postane naredna članica.
„Što se tiče nas iz SNP-a ovo je samo početak ustavnih promjena. Vjerujemo da kroz kompromis i dijalog možemo da nađemo rješenje za pitanja koja su decenijama otvorena. Takođe, želimo da poručimo da taj dijalog ne može biti selektivan i neiskren u smislu da se iz njega isključi stotine hiljada građana i da se zanemare njihova osjećanja. Ukoliko želimo da postignemo istinsko povjerenje moramo da se posvetimo pitanjima identiteta i vjerujem da ćemo pokazati koliki stepen demokratije postoji u našem društvu“, kazao je Bogdanović i pojasnio da misli na položaj srpskog jezika, koji po njegovom mišljenju nije adekvatan.
Istakao je da treba povesti dijalog o istorijskim simbolima, te da trobojka treba da se vrati u službenu upotrebu.
„To ne znači da treba da se mijenja državna zastava, kako se manipuliše. To nam nije namjera, ali nam je namjera da se poštuje naše istorijsko nasljeđe“, rekao je Bogdanović.
Poslanik DNP-a Milan Knežević kazao je da je Ustav Crne Gore najveći diskriminacioni dokument koji se tiče lingvističke većine i srpskog naroda u Crnoj Gori.
„Ako Crna Gora uđe u Evropsku uniju, a ne izmijenimo Ustav i srpski jezik ne bude službeni, desiće se sljedeće – samo će crnogorski jezik biti službeni i srpski jezik nikad neće biti službeni u EU“, kazao je on i dodao da je to nepravda za lingvističku većinu.
Istakao je da nemaju namjeru da odustanu od borbe.
„Nemamo ništa protiv ove većine koja se napravila oko ustavnih promjena, ali sigurno nećemo odustati od onoga što smo obećali građanima, a to je zaštita interesa srpskog naroda po svaku institucionalnu cijenu“, rekao je Knežević.
Poslanik DPS-a Danijel Živković napomenuo je da Ustav ne može da se mijenja bez dogovora vlasti i opozicije. On je kazao da vreba opasnost kada je riječ o rješenju o Tužilačkom savjetu, posebno kada dođe na dnevni red da se eventualno glasa da se da mogućnost tužilaštvu da pokrene istrage i hapsi premijera i ministre zbog visoke korupcije.
„Tužilaštvo bez kontrole može da prekomponuje političku scenu u Crnoj Gori za jedan dan. Dovoljno je da vam uhapse premijera ili dva ministra i Vlada pada automatski“, kazao je on i dodao da iz zatvorenog sistema bez kontrole dolaze zloupotrebe.
Skupština je prije dva dana sa 74 glasa podržala pokretanje postupka za izmjene Ustava.
Nakon toga Ustavni odbor je juče sa osam glasova za utvrdio tekst nacrta amandmana, nacrt ustavnog zakona za njihovo sprovođenje i zaključke koji će biti upućeni Skupštini. Demokratska partija socijalista je zatražila na Ustavnom odboru da se o utvrđivanju Nacrta amandmana 17 do 21 na Ustav Crne Gore izjasni Venecijanska komisija tokom javne rasprave koja traje 30 dana, ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom pitanju i da bi mišljenje tog tijela trebalo pribaviti prije usvajanja ustavnih izmjena u septembru. To je prihvaćeno kao zaključak Ustavnog odbora.
Predstavnici parlamentarne većine i opozicije postigli su dogovor povodom glasanja o ustavnim izmjenama, koje su važne za zatvaranje jednog od ključnih poglavlja u procesu evropskih integracija, Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Vlast i opozicija su dogovorili, između ostalog, formiranje radne grupe koja ce pratiti primjenu zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i da će intenzivirati napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
Tokom skupštinske rasprave o predlozima za izmjene Ustava poručeno je da ustavne izmjene ne smiju biti kamen spoticanja na samom kraju evropskog puta Crne Gore.
Amandmani 17 do 21
Amandman 17 predviđa da Skupština u prvom glasanju dvotrećinskom, a u drugom tropetinskom većinom svih poslanika, bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca, četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i četiri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Amandman 18 odnosi se na sastav Sudskog savjeta i predviđa da on ima predsjednika i devet članova.
Članovi Sudskog savjeta su predsjednik Vrhovnog suda, pet sudija koje bira i razrješava konferencija sudija, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština.
Amandmanom predviđeno da predsjednika Sudskog savejta bira Savjet iz reda svojih članova koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Savjeta, kao i da predsjednik Savjeta ima odlučujući glas u slučaju jednakog broja glasova.
Prema tom amandmanu, sastav Sudskog savjeta proglašava predsjednik Crne Gore, a mandat mu traje četiri godine.
Amandmanom 19, koji se tiče nadležnost Sudskog savjeta, briše se stav 3 člana 128.
Amandman 20, koji se tiče sastava, izbora i mandata Tužilačkog savjeta (TS), predviđa da TS ima predsjednika i deset članova.
Članovi TS, prema tom amandmanu, su pet državnih tužilaca koje bira i razrješava konferencija državnih tužilaca, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti tužilaštava i tužilaca, dva ugledna pravnika koji nijesu advokati, a koje bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela.
Članovi TS su i jedan ugledni pravnik kao predstavnik nevladinih organizacija kojeg bira i razrješava Skupština na predlog nadležnog radnog tijela, jedan ugledni pravnik iz reda advokata kojeg bira Skupština na predlog Advokatske komore i jedan predstavnik organa državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u Ministarstvu pravde.
Amandman predviđa da sastav TS proglašava predsjednik Skupštine i da mandat Savjeta traje četiri godine.
Amandman 21 odnosi se na Centralnu banku i prema njemu CBCG je samostalna i nezavisna organizacija koja o svom radu izvještava Skupštinu.
Tim amandmanom predviđeno je da Centralnom bankom upravlja Savjet CBCG, a rukovodi guverner, dok se o CBCG donosi se zakon.
Izvor: RTCG
Foto: Skupština CG
