Svjetska tržišta goriva signaliziraju tijesno snabdijevanje, uz ograničene rafinerijske kapacitete i rusku zabranu izvoza dizela do kraja mjeseca, ocijenili su analitičari, upozoravajući da bi Evropa mogla biti primorana da uđe u nadmetanje s drugim kupcima.
Cijene energenata snažno su porasle ovog proljeća zbog američko-izraelskog napada na Iran i odluke Teherana da preuzme kontrolu nad Hormuškim moreuzom. Teheran je zabranio tranzit brodovima povezanim sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom i njihovim saveznicima, dok su brodovi „prijateljskih“ zemalja prolazili kroz Hormuz u koordinaciji s iranskom vojskom, prenosi Hina, prenosi MINA BIZNIS.
U takvim okolnostima promet kroz moreuz, kojim je prije sukoba prolazilo približno petina svjetskih isporuka nafte, drastično je opao.
Sredinom juna SAD i Iran usaglasili su okvir za pregovore o okončanju rata, koji predviđa i postepenu normalizaciju tranzita kroz Hormuz. Cijene nafte naglo su pale nakon objave o potpisivanju američko-iranskog memoranduma o razumijevanju, da bi potom ponovo umjereno porasle usljed novih neprijateljstava povezanih s upravljanjem Hormuškim moreuzom.
Cijene goriva, međutim, zadržale su se na povišenim nivoima, što ukazuje da inflatorni pritisci koji opterećuju industriju i potrošače, te zabrinjavaju centralne banke, vjerovatno neće u potpunosti oslabiti čak ni ako se situacija u Hormuzu poboljša.
Pritisak na tržišta goriva dodatno je pojačan ovosedmičnom ruskom zabranom izvoza dizela do kraja jula, s ciljem obezbjeđivanja dovoljnog snabdijevanja domaćeg tržišta.
Zabrana je do sada važila samo za trgovce, a sada je proširena i na proizvođače, uz napomenu ruske vlade da su izuzetak jedino isporuke po međuvladinim ugovorima. Takve aranžmane Moskva je do sada zaključivala sa članicama Evroazijske ekonomske unije – Bjelorusijom, Kirgistanom, Kazahstanom i Jermenijom – kao i s Mongolijom i Uzbekistanom.
U takvim uslovima razlika između cijena goriva i sirove nafte, koja predstavlja pokazatelj rafinerijskih marži, naglo je porasla.
Rafinerije u Evropi i SAD-u preplavljene su sirovom naftom iz strateških rezervi, ali i isporukama s Bliskog istoka, navode analitičari.
– Svijet jednostavno nema dovoljno kapaciteta za preradu tolike količine nafte – objasnio je analitičar kompanije Sparta Commodities, Neil Crosby, uz napomenu da bi visoke cijene goriva uskoro mogle usporiti potražnju.
Nakon što je Rusija najavila zabranu izvoza dizela, rafinerijske marže za ovo gorivo u Evropi dostigle su u srijedu rekordnih više od 60 USD po barelu.
Benzin je ove sedmice u Evropi bio skuplji od sirove nafte za približno 41 USD po barelu, što predstavlja najveću razliku od ljeta 2022. godine.
Ruski izvoz dizela i benzina bilježio je pad i prije najnovijeg talasa ukrajinskih napada, spustivši se na do sada najniži zabilježeni nivo od oko 400 hiljada barela dnevno, pokazuju podaci analitičke kompanije Kpler.
Od početka jula obim ruskog izvoza dizela smanjen je više od polovine u odnosu na taj nivo.
Marže na dizel u Aziji porasle su na najviši nivo u posljednjih mjesec, odražavajući očekivanja trgovaca da će snabdijevanje zapadnih tržišta biti dodatno ograničeno, iako bi Azija i dalje trebalo da ostane relativno dobro snabdjevena.
U tom slučaju Evropa bi mogla biti prinuđena da se nadmeće za manje raspoložive količine goriva, upozorila je stručnjakinja Natalia Losada iz konsultantske kompanije Energy Aspects.
Moguća nestašica dizela dolazi u veoma nezgodnom trenutku za poljoprivrednike širom sjeverne hemisfere, koji se uoči jesenje žetvene sezone suočavaju s rastućim troškovima goriva.
Izvor: DAN
